Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kolumne

21. 09. 2022. 07:06   >>  09:30

ŽAN LIK GODAR (1930-2022)

Promijenio je film i svijet

Radikalan, političan, egzistencijalista, autor koji nije želio da potcijeni publiku jer je bio je siguran da ona, kao i on, želi nešto novo i drugačije od onoga što je nudio tadašnji komercijalni film. Žan Lik Godar zauvijek je promijenio filmsku umjetnost jer je od svog prvog film (“Do posljednjeg daha” 1960), pa sve do posljednjeg (“Knjiga slika” 2018) ostao uporan u namjeri da konstantno istražuje i mijenja filmski jezik.

Piše: Vuk Perović, urednik filmskog i serijskog programa TVCG

Teško je izabrati Godarov najbolji film, ali je danas jednostavno zaključiti da je njegov debitantski film “Do posljednjeg daha” nepovratno promijenio filmsku umjetnost.

Poslije tog ostvarenja snimljenog 1960. u kom je Godar hrabro rušio do tada ustanovljenje filmske postulate, ništa više nije bilo isto. Snimanje na stvarnim lokacijama, prirodno svjetlo, smrznuti kadar (“freeze frame”) i montažni postupak “jump cut”, kamera iz ruke, ljubavna priča na ulicama Pariza jednog francuskog buntnovika bez razloga i Amerikanke kratke kose stidentkinje novinarstva, reference na filmska đela za koje on misli da važna za umjetnost, bila su filmska sredstva kojima je Godar odgovorio na tadašnju mejnstrim kinematografiju. Američka glumica Džin Siberg i francuski šarmer Žan Pol Belmondo preko noći su postali neko ko se obožava i imitira. Njegov kolega i filmski saputnik i saborac Fransoa Trifo tada je napisao da se kinematografija dijeli na period “prije i poslije Žan Lik Godara”. Godar i Trifo bili su dio časopisa “Cahiers du Cinema” koji je okupljao filmske autore čiji je izraz objedinjen u “Novom talasu” vjerovatno najuticajnijem filmskom pokretu koji je inspirisao i dan danas inspiriše autore širom svijeta. Trifo, Godar, Klod Šabrol i kasnije brojni drugi kojima je film bio važniji i od života, okupili su se oko časopisa u kom je začeta i teorijski utemeljena beskompromisna ideja o filmu kao umjetničkom đelu koje u potpunosti treba da izrazi stvaralačku indivudalnost autora - reditelja. Godar je sa “Do posljednjeg daha” uradio upravo ono što mu je bila namjera. - da promijeni dotašnji kurs kinematografiju, rušenjem dogmi i ukazivanjem na bogatstvo filmskog jezika.

“Film je naljepša prevera” - Žan Lik Godar

Izuzetan uspjeh njegovog debitantskog filma ohrabrio je Godara koji je bio pun novih ideja koje je želio da podijeli sa svijetom. Godar je u prvih deset godine karijere snimio čak 20 filmova. Naravno da je na to uticao i način rada koji je odbacivao temeljne pripreme, utvrđena producentska pravila, pa čak i postojanje scenarija. Ali vjerovatno i njegova životna ljubav. Godar je upoznao glumicu Anu Karinu, kasnije suprugu. Odmah poslije “Do posljednjeg daha”, uslijedili su “Žena je žena”, “Živjeti svoj život”, “Mali vojnik”, “Naročita banda”, “Afavil”, “Ludi Pjero” i “Made in USA”. Glavna ženska uloga u ovim filmovima bila je Ana Karina. “Alfavil” i “Ludi Pjero” svakako spadaju u najpoznatija ostvarenja Godara. Uz Anu Karinu u “Alfavilu”, svojevrsnom krimiću u dalekom svemiru igrao je američki glumac Edi Konstantin, dok je u “Ludom Pjerom” sa Karinom platno dijelio Žan Pol Belmondo koji se u jednom kadru u “roud movie”-u o nebičnom paru koje progoni plaćeni ubica, direktno obraća publici.

Ali Godar u tom peridu nije radio samo sa Anom Karinom. Te 1963. snimio je svoj, po mnogima, vjerovatno najbolji film, “Prezir.” U ovom ostvarenju u kom se Godar se bavi fragilnim ljudskim odnosima ljudi koji upravo stvaraju filmove, glavnu ulogu igrala je diva francuskog filma, Brižit Bardo, dok je veliki njemački reditelj Fric Lang igrao reditelja Frica Langa. Nešto kasnije, 1967, Godar je snimio “Kineza” sa svojom novom partnerkom, glumicom An Viazemski. Žan Pjer Lodo, omiljeni glumac Fransao Trifoa je njen partner u priči o francuskim studentima “maoistima”, zanesenim učenjem Mao Ce Tunga. O njihovom odnosu u tom periodu, Mišel Azanavičius, reditelj oskarom nagrađenog “The Artista”, snimio je film 2017, za šta je Godar rekao da je “glupa, glupa ideja”.

Priča mora imati, početak, sredinu i kraj, ali ne baš tim redosljedom - Žan Lik Godar

Neki se vode time da je Kanski filmski festival zaslužan za afirmaciju Novog talasa je Trifo za “400 udaraca” nagrađen Zlatnom palmom za najboljeg reditelja. Ipak, zanimljivo je da Kan, kao najveći svjetski festival, i to francuski, nikada nije prepoznao Godara na pravi način. Kan je Godara ignorisao sve do 1980. “Do posljednjeg daha” je premijerno prikazan 1960. na Berlinskom filmskom festivalu gdje je Godar dobio Srebrnog medvjeda za najboljeg reditelja.

Godinu kasnije, “Žena je žena” dobio je Specijalno prizanje žirija na istom mjestu, da bi “Alfavil” bio nagrađen Zlatnim medvjedom 1965. Ovaj uticajni francuski reditelj bio je i redovan učesnik Venecijanskom filmskog festivala. Za “Živjeti svoj život” 1962. dobio je Specijalno priznanje žirija, dok je usti uspjeh ponovio sedam godina kasnije sa “Kinezom”. Tek dvije decenije od njegovog genijalnog debija, Kan je svrstao jedno Godarovo ostvarenje u zvaničnu selekciju i to film “Slow motion”. Na tom prestižnom festivalu nagrađen je tek za svoja dva posljednja filma. Za “Zbogom jeziku” 2014. kada je nagradu žirija podijelio sa novom nadom francuske kinematografije Gzavijerom Dolanom i njegovim filmom “Mama”, a za svoj posljednih film “Knjiga slika” dobio je Specijalnu Zlatnu palmu.

Biti ili ne biti, to nije pravo pitanje - Žan Lik Godar

Godar je na kraju snimio 28 filmova, a najplodniji je bio u prvoj deceniji karijere. Njegov uticaj na filmsku umjetnost je ogroman. Kao uzora navode ga brojni veliki filmski reditelji, od Pjera Paola Paolinija, Bernarda Bertolučija, Vima Vendersa, do Martina Skorsezea, Von Kar Vaja i Kventina Tarantina. Žan Lik Godar umro je u svojoj rodnoj Švajcarkoj u 91. godini. Godar je život završio eutanazijom.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се