M.M.Lj. [ Pobjeda ]

BEŠIĆ

Poražavajuće da popis bude uslov za opstanak Vlade

Poražavajuće je da se u građanskom društvu danas nacionalno izjašnjavanje, na šta se pokušava svesti ovaj popis, postavlja kao uslov za opstanak Vlade, pored tekućih društvenih i političkih problema koji rezultiraju nazadovanjem na putu evropskih integracija, kazala je Pobjedi Milena Bešić direktorica NVO CEDEM.

Ona je istakla da se posebna pažnja mora posvetiti sprovođenju postupka od samog početka, od predlaganja zakona pa do samog procesa prikupljanja podataka i njihove obrade, kako bi se izbjegla svaka mogućnost zloupotrebe.

Bešić ističe da je od samog termina mnogo važnije poštovanje svih zakonskih procedura i transparentnost procesa, pa zahtjev Savjetu statističkog sistema za hitno izjašnjavanje o Nacrtu zakona ne ide tome u prilog.

Prema saznanjima Pobjede, plan Vlade je da zakon o popisu u Skupštini bude usvojen do kraja septembra, i to bez javne rasprave, a Monstatu je naloženo da radi kao da je već usvojen kako bi popis bio obavljen u novembru.

Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica podnio je prekjuče ostavku u Savjetu statističkog sistema na mjesto člana tog organa i uputio je ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću, nakon skandaloznog zakazivanja sjednice devet minuta prije njenog početka uz zahtjev da se o Nacrtu zakona o popisu izjasne u roku od 24 sata.

“Namjera vlasti da na brzinu, mimo procedure i usred nezapamćene korona krize, organizuje popis stanovništva još jedan je u nizu dokaza da ova vlast samo poslušno ispunjava političku agendu DF-a, odnosno zvaničnog Beograda”, kazao je Pobjedi generalni sekretar Socijaldemokratske partije Crne Gore Ivan Vujović.

CDT je, nakon ostavke Koprivice, saopštio da je neprihvatljivo da se o veoma važnom zakonu izjašnjava elektronski te da je taj potez neprihvatljiv i ponižavajući jer ima veliki statistički i politički značaj, a koji može imati svoje implikacije i na već uzdrmanu društvenu stabilnost.

Milena Bešić je kazala Pobjedi da je u Crnoj Gori svako društveno pitanje pretvoreno u političko pitanje, a u uslovima duboke političke krize, sva ta pitanja postaju prepreka normalnom funkcionisanju u državi.

“Umjesto da to bude proces kao u svakoj uređenoj zemlji, kojim se prikupljaju demografski podaci sa širokim spektrom informacija neophodnih, između ostalog, i za pravilno donošenje javnih politika, u situaciji smo da se u Crnoj Gori popis stanovništva svodi na izjašnjavanje njenih građana o nacionalnom opredjeljenju i jeziku”, kazala je ona.

Bešić je istakla da bi bilo iluzorno očekivati da će se ova pitanja izostaviti na predstojećem popisu, imajući u vidu ,,raspoloženje“ vladajuće većine i prioritete njihove politike.

“Iako je bilo takvih inicijativa, pa ostaje rizik da se ovaj proces iskoristi u političke svrhe,  kazala je direktorca CEDEM-a.

Prema Zakonu o javnoj upravi, Ministarstvo je obavezno da u pripremi zakona, radi konsultovanja zainteresovane javnosti, sprovede postupak javne rasprave, osim kada se zakonom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima, kao i kod manjih izmjena zakona kojima se bitno drukčije ne uređuje neko pitanje, dok je Uredbom o sprovođenju javne rasprave precizirano da ona ne može trajati kraće od 30 dana.

Popis je prvobitno bio planiran za april ove godine, ali nije mogao biti sproveden zbog neusvojenog budžeta i pandemije korona virusa.

“Svaki prijedlog zakona koji predlaže Vlada treba proći višenedjeljne procedure, uključujući i javnu raspravu, prije davanja na usvajanje parlamentu, stoga ne vidim kako bi bilo moguće donijeti zakon o popisu do kraja septembra, kako to DF traži od Vlade. U svakom slučaju, poražavajuće je da se u građanskom društvu danas nacionalno izjašnjavanje, na šta se pokušava svesti ovaj popis, postavlja kao uslov za opstanak Vlade, pored tekućih društvenih i političkih problema koji rezultiraju nazadovanjem na putu evropskih integracija”, kazala je Bešić.

Ivana Vujović, magistrantkinja statistike, za Pobjedu je kazala da insistiranje na rokovima koji ne dozvoljavaju sprovođenje smislene rasprave, samo govori u prilog pretpostavci da se rasprava želi izbjeći.

“A to ne bi bio dobronamjeran potez i na taj način se ne bi pomoglo Monstatu da popis sprovede na adekvatan način”, zaključuje Vujović.

Temu popisa u politički fokus vratila je izjava premijera Zdravka Krivokapića od 10. avgusta da najvjerovatnije neće biti održan ove godine zbog tehničkih razloga, a isti stav je dan kasnije iznio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Magistrantkinja statistike Ivana Vujović je kazala za Pobjedu da je i odlaganje sprovođenja popisa mnogo bolje rješenje za Crnu Goru od onog koje je u najavi – a to je pretvaranje popisa u još jedno polje političke borbe.

“Popis je već jednom odložen, ne samo zbog komplikovane epidemiološke situacije, već i zbog odlaganja usvajanja budžeta za 2021. godinu. Kao što je već javnosti poznato, Eurostat ne zahtijeva prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku. Prema tome, Crna Gora nije obavezna da ih prikuplja. Insistiranje na prikupljanju ovih podataka može dovesti do toga da dobijemo iskrivljenu sliku o podacima koji nam zaista jesu potrebni – država rođenja (ako je lice rođeno van Crne Gore); bračni status; broj živorođene djece; pismenost; škola koju lice pohađa; stečeno obrazovanje; kompjuterska pismenost; aktivnost stanovništva; razlog neobavljanja aktivnosti; zanimanje; djelatnost; profesionalni status zaposlenog lica; naselje-opština rada; broj osoba sa invaliditetom”,  navodi Vujović.

Ona ukazuje i na opasnost zloupotrebe popisa u situaciji u kojoj političke partije sprovode aktivnosti za koje se sumnja da se dešavaju tokom održavanja izbora - da daju ili uskraćuju određene benefite licima koja se na određeni način izjasne na popisu, a što ta lica dokazuju kopijom popisnog upitnika. 

Vujović je istakla da je popis potreban da bi što bolje planirali nacionalne politike, a njegovi podaci se značajno koriste i u naučne svrhe, za potrebe brojnih društvenih nauka.

Prema njenim riječima, popis je anketa, predstavlja zbirku neprovjerenih podataka dobijenih kroz izjave ispitanika, koje se ne provjeravaju.

Istakla je da popis treba da bude samo prikupljanje statističkih podataka a ne način da se nacionalne podjele dodatno zaoštre, sa ciljem da Crna Gora izgubi svoj građanski identitet.

“Postoje brojni dokazi da se u Crnoj Gori insistira na glasanju na nacionalnoj osnovi, što razvoj ove zemlje usporava. Svaka odgovorna vlast, kojoj je stalo do unapređenja kvaliteta života ljudi koji žive u Crnoj Gori, mora se ovom trendu suprotstaviti, pa neka prvi potez bude odustajanje od nacionalnog prebrojavanja. Time će se pozitivno uticati i na smirivanje tenzija u državi”, kaže Vujović.

Više od 90% građana bi se izjasnilo kao i na prošlom popisu

Bešić je kazala da je CEDEM sproveo istraživanje političkog javnog mnjenja Crne Gore u junu, kada su pitali građane za stav i po pitanju organizovanja popisa.

“Čak 51% ispitanika smatra da popis ne treba odlagati, već održati 2021. kako je predviđeno. Takođe, nalazi našeg istraživanja pokazuju da bi se više od 90% građana na sljedećem popisu nacionalno izjasnili kao i na prošlom iz 2011. što bi trebalo da bude jasan pokazatelj da popis stanovnišva ne treba koristiti za sticanje političih poena ili postizanje bilo čijih zamišljenih ciljeva.”