[ M.M.Lj. ]

BEČIĆ

Crnogorski parlament opravdao svrhu postojanja

Naš parlament je tokom vijeka postojanja svjedočio djelima postizanja konsenzusa o izazovnim pitanjima u nekim ključnim trenucima i na taj način u potpunosti opravdao svrhu svog postojanja i vrhovnu poziciju među institucijama u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. On je govorio povodom obilježavanja 115 godina od uvođenja parlamentarizma u Crnoj Gori, na posebnoj sjednici u Vladinom domu na Cetinju.

Bečić je poručio da jak, stabilan i moderan parlament, znači jaku i stabilnu Crnu Goru koja je dobra majka za svu njenu djecu.

“Danas smo svjedoci novih vremena novih izazova, novih društveno političkih prilika. No, ne smijemo zaboraviti da je proces modernizacije svakog društva nezaustavljiv tok. Prema tome, i danas, nakon 115 godina pokazujemo spremnost i odlučnost da gradimo institucije i da ih podižemo na viši nivo”, kazao je on.

Skupština Crne Gore je, kaže Bečić, sazdana od građana i zato je ona tu za građane.

“Od početka ovog, 27. saziva uradili smo sve kako bismo svi zajedno došli do naslova najtransparentnijeg predstavničkog i zakonodavnog doma u regionu uključujući tu i države EU, Hrvatsku i Sloveniju”, naglasio je on.

Inovacije njegovog kabineta i Skupštine su, kako je rekao, brojne. 

“Građani mogu biti ponosni naš rad koji će dodatno doprinijeti našem zajedničkom cilju, ulasku Crne Gore u EU”, kazao je on.

Biti najmlađi predsjednik parlamenta u crnoj Gori i na tlu Evrope je za njega laskava titula koja, kako je rekao, u podijeljenoj Crnoj Gori ništa ne znači.

“Još veću odgovornost nameće vrijeme u kom sam izabran za predsjednika nakon istorijskih promjena 30. avgusta prošle godine. Davao sam i dajem maksimum. Nastaviću da budem energičan i spreman da istrčim do kraja”, kazao je on.

Istakao je da Crna Gora sa ponosom slavi ovaj jubilej i da će u nedjelju biti tačno 115 godina od uspostavljanja Parlamenta kao najvišeg predstavničkog i zakonodavnog doma.

“Sjećajući se datuma sa početka prošlog vijeka kao ništa manje kamena temeljca u procesu demokratizacije CG države i ukupnog društva”, kazao je Bečić.

Istakao je da vjekovne ratne prilike nijesu nam dozvoljavale da sazrimo kao demokratsko društvo. 

“Rađanjem parlamentarnog života otrpočeo je proces modernizacije tadašnjeg crnogorskog društva što je uslovilo okrenutost prema zapadnim sistemima uspostavljanja državnog ustrojstva”, kazao je on.

Skupština Crne Gore, podsjeća,  imala je u prethodnom vijeku govore kojih se i danas sjećamo koji su dostigli zvjezdano nebo retorike.

“Naš parlament je svjedočio djelima postizanja konsenzusa o izazovnim pitanjima u nekim ključnim trenucima i na taj način u potpunosti opravdao svrhu svog postojanja i vrhovnu poziciju među institucijama u Crnoj Gori. Stoga, mi činioci sadašnjeg parlamentarnog života moramo shvatiti da smo svi mi i politički prolazni, ali da su naše zajedničke žrtve, zajednička djela i doprinosi iz kojih svi dobijamo. Dostignuća koja ne nestaju”, kazao je Bečić.

Poručio je da je u maloj Crnoj Gori potrebno da vidimo više saradnje, a manje podjela.

“Rovovi rađaju rovove, sila veću silu”, kazao je on.

Povodom 115 dana parlamentarizma čestitke su uputili evropski i svjetski zvaničnici.

Dan parlamentarizma u Crnoj Gori slavi se 31. oktobra, na dan kada je 1906. godine na Cetinju konstituisana prva Narodna skupština u Crnoj Gori.

Ustavom za knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine oblik vladavine je zamijenjen ustavnim parlamentarnim sistemom.

Tada je ustanovljeno da je knjaževina Crna Gora nasljedna i ustavna monarhija, narodno predstavništvo je Narodna skupština, koja zamjenjuje dotadašnje narodne zborove, sastanke i vijeća u Crnoj Gori.

Tadašnjim Ustavom određeno je da se Narodna skupština sastoji od poslanika koje je narod slobodno izabrao i onih koji dolaze po položaju.

To su mitropolit crnogorsko-primorski, arcibiskup barski i primas srpski, muftija crnogorski, predsjednik i članovi Državnog savjeta, predsjednik Velikog suda, predsjednik Glavne državne kontrole i tri brigadira koje imenuje knjaz Gospodar.

Saglasno Ustavu za knjaževinu Crnu Goru, 7. jula 1906. godine donijet je Zakon o izborima narodnih poslanika po kojemu su održani izbori 27. septembra.

Na Cetinju je 31. oktobra u Zetskom domu konstituisana prva crnogorska Narodna skupština, pa je to dan početka parlamentarizma u Crnoj Gori.