M.M. [ Mina ]

PRIBILOVIĆ

Fokus na rano prepoznavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma

Države Mediterana moraju se fokusirati na promovisanje dijaloga, obrazovanje i rano prepoznavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji dovodi do terorizma, rekla je crnogorska poslanica Suzana Pribilović.

Kako je saopšteno iz Skupštine, Pribilović je, u okviru panela na konferenciji Parlamentarne Skupštine Mediterana (PAM), istakla da sajber bezbjednost zahtijeva intenzivnu međunarodnu saradnju i kontinuiranu razmjenu informacija i znanja kako na regionalnom tako i međunarodnom planu.

“Sa promjenama koje donosi digitalizacija i nastavak globalizacije računarskih mreža, sajber bezbjednosne prijetnje postaju jedan od najozbiljnijih izazova našeg doba”, rekla je Pribilović.

Ona je kazala da je složena društveno-politička situacija i usljed toga povećan saobraćaj u onlajn prostoru u Crnoj Gori doprinijele su porastu govora mržnje na različitim platformama, koji je upućen svim kategorijama društva, a sve je veći broj onih koji postaju žrtve takvih aktivnosti.

“Mjesecima unazad, brojni građani, aktivisti, predstavnici političkih partija, ali i najranjivije grupe, žene i djeca, izloženi su najbrutalnijim uvredama, prijetnjama i govoru mržnje, koji se zasnivaju na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi”, navela je Pribilović.

Ona je kazala da takvi stavovi podstiču i opravdavaju netrpeljivosti u društvu, a u krajnjoj liniji i nasilje.

Kako je naglasila, na širem frontu, potvrđuje se tvrdnja da je svijet geopolitička arena u kojoj se međunarodni akteri bore za nadmoć, čime se izjednačavaju vrijednosti liberalne demokratije i one koje baštine autoritarni i autokratski režimi.

“Sjedinjene američke države (SAD), NATO i Evropska unija (EU), kao i države Zapadnog Balkana moraju prepoznati prijetnju ruskog hibridnog djelovanja i pružiti dosljedan odgovor”, rekla je Pribilović.

Ona je kazala da su medijske i internet slobode neodvojive od ukupnog socio-političkog sistema u kojem se ostvaruju.

“Odgovor na rusko propagandno djelovanje mora zato biti holistički, i obuhvatiti preporuke geopolitičke prirode, i preporuke konkretnih politika u različitim segmentima društvenog djelovanja”, istakla je Pribilović.

Ona je rekla da posebno treba da zabrinjava detektovanje visokosofisticiranih malicioznih softvera koji napadaju državnu kritičnu informatičku strukturu, organizacije i medije koje su posvećene evroatlantskim integracijama i koji se mogu kategorizovati u sajber špijunažu.

Prema riječima Pribilović, za očekivati je da će se ove vrste napada intenzivirati u narednom periodu.

“Pribilović je ocijenila da se države Mediterana moraju fokusirati na promovisanje dijaloga, obrazovanje i rano prepoznavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji dovodi do terorizma, na uticaj interneta na istrage i prikupljanje obavještajnih podataka od strane policije, na digitalne forenzičke dokaze, korišćenje interneta u terorističke svrhe i kako reagovati na prijetnje vezane za sajber incidente”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, Pribilović je kazala da upravo PAM konferencija i slične inicijative podstiču zajedničku saradnju koja vodi do nastavka beskompromisne borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala sa fokusom na sajber kriminal čije je suzbijanje i nulta tolerancija od krucijalne važnosti.

Predsjednik Italije Serđo Matarela, izrazio je uvjerenje da će PAM Konferencija ojačati postojeću saradnju zacrtanu u Konvenciji iz Palerma, usvojenoj prije 20 godina.

Predsjednik PAM-a, Đenaro Miljore podvukao je da je transnacionalni organizovani kriminal odnio živote mnogih.

Kako je dodao, potrebno je u što kraćem roku potrebno ažurirati Palermsku konvenciju i osnažiti njen mehanizam revizije koji će doprinijeti odgovornijoj i snažnijoj borbi protiv ovog društvenog fenomena sa kojima se susrijeće region Mediterana i neupitno države Evrope i svijeta.

Miljore je naglasio da je, nakon što je prošlo dvije decenije nakon pokretanja Konvencije i njenih protokola, organizovani kriminal promijenio način djelovanja i da se prilagodio novim okolnostima na globalnoj sceni, dodajući da shodno tome postoji hitna potreba za ažuriranjem zakonodavnih sistema, što se podstiče međunarodnim dijalogom o glavnim problemima i najboljim praksama za rješavanje aktuelnih problema.

Generalna direktorica Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), Gada Fathi Vali podsjetila je na potrebu da se Palermska konvencija mora značajnije aktivirati kako bi uspjela odgovoriti na izazove.

“UNODC će nastaviti da radi sa parlamentarcima PAM-a na identifikaciji i razvoju novih strateških odgovora u tom pogledu”, istakala je Vali.

Iz Skupštine je saopšteno da je konferencija je održana pod rukovodstvom predsjednika PAM-a Đenara Miljorea u Kraljevskoj palati u Napulju, u organizaciji Predsjedništva regije Kampanija, UNODC-a i Fondacije Vittorio Occorsio.

Glavne teme Konferencije, u okviru pet panela, bile su su trgovina ljudima i krijumčarenje migranata, eksploatacija novih informaciono-komunikacionih tehnologija od strane kriminalnih grupa, ekološki zločini i drugi oblici organizovanog kriminala uključujući terorizam, prevare, krađu i krijumčarenje oružja i umjetnina.

Cilj konferencije je identifikovanje najboljih zakonodavnih praksi i prijedloga za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i jačanje saradnje sa drugim međunarodnim parlamentarnim skupštinama.