B.Č.J.

ULJAREVIĆ

Talas klerikalizma dodatno otežao participaciju žena u politici

Crna Gora je danas „umivena“ talasom klerikalizma pod patronatom vlasti, što iziskuje novu borbu za prostor građanskog izraza u čijoj su osnovi i rodna ravnopravnost i participacija žena u politici, smatra izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.

Istraživanje koje je u martu sproveo Centar za monitoring i istraživanje pokazalo je da je, i pored uvođenja sistema kvota koji doprinosi većoj zastupljenosti žena na izbornim listama, učešće žena u politici u Crnoj Gori i dalje je na nedovoljnom nivou.

Uljarević je agenciji MINA, na pitanje šta je glavni razlog nedovoljnog učešća žena u političkom životu u Crnoj Gori, kazala da u društvu, čiji jedan dio i dalje smatra da je muškarac rođen da bude društveno angažovan i da je politika „muški“ posao, ne postoje jednake šanse za bavljenje politikom između muškaraca i žena.

Kako je navela, i u formalnim, a još više u neformalnim strukturama moći, dominiraju brojem muškarci koji donose i ključne partijske odluke, pa i u tome kakav će biti odnos snaga u partiji, što je ograničavajuće za efektivni politički aktivizam žena.

„Mnogo će vremena i organizovanijeg pristupa biti potrebno da se razbiju ti konzervativni okovi, ali vjerujem da ovo društvo ima kapacitet za tako nešto. Mogućnosti da se stvari mijenjaju postoje, a uz svijest da su tradicionalni narativi snažni, treba uporno raditi na njihovoj dekonstrukciji“, kazala je Uljarević.

Na pitanje koliko je ženama, koje su se opredijelile za bavljenje politikom, teško da opstanu na dominantno muškoj političkoj sceni, i kakve su njihove šanse da napreduju u političkoj hijerarhiji, Uljarević je kazala da to nije lako nigdje, a posebno ne u duboko patrijarhalnim sredinama, kakva je Crna Gora.

„Dodatno opterećenje je i što ova naša sredina danas „umivena“ talasom klerikalizma pod patronatom vlasti, čime smo dovedeni u situaciju da se ponovo borimo za prostor građanskog izraza u čijoj osnovi su i rodna ravnopravnost i politička participacija i zastupljenost žena u politici“, istakla je Uljarević.

Ona je kazala da društva nerazvijene političke kulture guše individualnost i „ne praštaju“ ili teško prihvataju individualni uspjeh, odnosno onaj koji se ne vezuje za neki kolektivni entitet, a to je, kako je navela, naglašeno u odnosu na ženu.

„Ženama je za pozicioniranje u političkoj hijerarhiji, ali i javnom životu, neophodno mnogo više vremena, rada, znanja i posvećenosti nego muškarcima, uz to da su i stalno prva meta prizemnih kritika“, smatra Uljarević.

Upitana da prokomentariše to što su žene koje se bave politikom sve češće izložene brutalnim napadima na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, neprimjerenim i mizoginim, često i vulgarnim komentarima, ona je rekla da je vidljivo manji broj žena u politici, kao i da taj mali broj pada kako raste ljestvica moći.

„Takođe, svjedočimo posljednjih godina nepovoljnoj klimi za veće uključenje žene u društveno-političke tokove jer žene postaju praktično uobičajena meta, a to prolazi bez adekvatne osude i sankcija, čime se osnažuje spirala mizoginije“, kazala je Uljarević.

Mora se, smatra ona, uspostavljati sistem po kojem to nije društveno prihvatljivo ponašanje, raditi istrajno na edukaciji različitih generacija, uz ohrabrivanje žena da učestvuju u oblikovanju javnih politika i donošenju odluka.

„Mnogo je žena u Crnoj Gori koje imaju taj kapacitet, ali malo onih koji dobiju ili se izbore za priliku da taj kapacitet i demonstriraju u javnim poslovima“, rekla je Uljarević.

Kako je navela, mizogini i vulgarni komentari su svakodnevnica na društvenim mrežama koje su, nažalost, iznjedrile nove vojnike, često i anonimne, bez hrabrosti da se suoče neistomišljenicima.

Oni, smatra Uljarević, svoj kukavičluk nadomještaju primitivizmom na društvenim mrežama, osobito targetirajući žene u javnom prostoru.

Prema njenim riječima, važno bi bilo generisati jaču reakciju prema govoru mržnje, uvredama i klevetama kojima su žene izložene u tom prostoru, nezavisno od toga da li sa nekim ko je tako targetiran dijelimo ili ne iste vrijednosti.

„CGO je, na primjer, javno osudio govor mržnje upućen bivšoj ministarki (Vesni) Bratić, iako smo o njenom radu imali i imamo izuzetno negativno mišljenje“, dodala je Uljarević.

Ona je istakla da svaki oblik nasilja u javnom životu treba prijaviti i testirati efikasnost nadležnih institucija, jer to, kako je navela, može biti učinkovit način da se prevaspitaju nevaspitani i da se da lekcija onima koji iz komfora stvarne ili percipirane anonimnosti udaraju na dignitet i ličnost pojedinih žena.

„Mi u CGO-u povremeno, kad su određeni intervali napada izraženi, ispratimo to što je na društvenim mrežama i jedan broj tih uradaka prijavimo. Vidimo pomake, iako je čitav proces spor, ali je potrebno da mnogi drugi koriste ovaj mehanizam kako bi ušli polako u dekontaminaciju tog prostora“, kazala je Uljarević.

Na pitanje da li je crnogorsko društvo dovoljno zrelo da konačno dobije i predsjednicu države, odnosno premijerku, ona je rekla da ne bi mjerila zrelost društva isključivo time ko se nalazi na kojoj funkciji.

„To može biti ilustrativan parametar, ali i onaj koji skreće na krivi put. Na primjer, mi sad imamo premijera koji je pripadnik manje zastupljenog naroda, ali to ne znači i da su automatski nestale socijalne distance koje jedan dio građana i građanki Crne Gore ima prema Albancima“, pojasnila je Uljarević.

Takođe, kako je kazala, Crna Gora ima i zakonom definisane kvote za izborne liste, kao i jedan broj žena na rukovodećim pozicijama u partijama, ali to, za sada, nije donijelo bitno drugačiju promjenu stava ni unutar političkih partija, niti na najvišim nivoima odlučivanja u institucijama.

I dalje su, podsjetila je Uljarević, iznimno rijetki slučajevi kada se u partiji žena pozicionira kao istinski jaka i uticajna, nezavisno od pozicije koju formalno ima.

„Znači, to što ćemo jednog dana možda imati predsjednicu ili premijerku, samo po sebi nije garancija za osnaživanje pozicija žena u politici, a posebno ne ako će one svoju snagu crpiti iz autoriteta nekog muškog lidera“, smatra Uljarević.

Kako je navela, puko insistiranje na ženskom licu ili pojavi u političkom životu, bez uvida u njene kvalitete i snagu da iznese odgovorne državničke poslove, može više naštetiti nego koristiti perspektivama funkcionalnijeg uključenja žena u taj vid politike.

Prema riječima Uljarević, mnogo je faktora potrebno da se sklopi da bi se mijenjalo stanje građanske svijesti.

„Na sistemskom nivou, potrebno je jačati obrazovni sistem i neformalne programe političke edukacije, kako bi se blagovremeno i kontinuirano razbijali stereotipi i predrasude, uz istovremeno motivisanje žena za društveno-politički angažman i promjenu ambijenta u kojem taj angažman mogu praktikovati“, kazala je Uljarević.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.