- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
11. 09. 2022.
13:43 >> 13:40
ĐUROVIĆ
Za očekivati da CG dobije prvu predsjednicu države i Vlade
Žene u Crnoj Gori dokazale su da mogu biti i na najodgovornijim pozicijama u državi, pa se može očekivati da Crna Gora u budućnosti ima predsjednicu države ili Vlade, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.
Đurović je u podkastu agenciji Mina kazala da su žene još u prilično u muškom svijetu, ali da se Crna Gora u tom smislu intenzivno mijenja.
„Postoji veliki broj istraživanja i ja bih se samo podsjetila indeksa rodne ravnopravnosti koji je za 2019. godinu prvi put rađen za Crnu Goru u odnosu na neke evropske zemlje i gdje su u prosjeku evropske zemlje na skali od jedan do 100 bile na 67. podioku, a Crna Gora na 55“, rekla je Đurović.
Prema riječima Đurović, u Strategiji održivog razvoja bi procenat učešća žena u političkom životu, kroz broj odbornica i poslanica, trebalo da bude i 40 dodsto, do 2030. godine, a ne samo 30 odsto.
Đurović je istakla da je Crna Gora davno imala prvu ministarku, svega nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata i da je, u svojoj bogatoj i burnoj istoriji, imala puno odlučnih i snažnih žena u različitim domenima.
„Ono što još Crna Gora nije ostvarila, jeste da ima predsjednicu države i Vlade, nešto što se u današnjem crnogorskom kontekstu može smatrati normalnim, za očekivati je da se i to desi u nekom narednom periodu, zato što su žene dokazale da mogu biti aktivni sudionici i na najodgovornijim pozicijama u državi“, rekla je Đurović.
Ona je navela da je u politiku ušla na ime, pozvana da pomogne u jednom važnom trenutku za državu i vladu, 2004. godine kada se pravila strategija kako dokazati da Crna Gora može biti nezavisna u svim ključnim segmentima.
Kako je kazala, jedna osoba ne može učiniti sve, ali ima mnogo važnih pozicija koje moraju sarađivati, tražiti i praviti mostove, razumijevati momenat u kojem Crna Gora živi i sačuvati mir.
Ona je rekla da bi bilo dobro da u Ustavnom sudu bude rodno izbalansiran sastav.
Đurović je, govoreći o ravnopravnosti, ocijenila da se stvari popravljaju u smislu osnovnih ljudskih prava, koja treba da budu jednaka bez obzira na pol, ali njihova cijena je značajno visoka.
„Ona bi možda bila manja da imamo malo snažniju društvenu infrastrukturu koja podržava ženu koja želi da bude aktivan dio zajednice“, rekla je Đurović i dodala da misli na dovoljan broj vrtića, škola, zdravstvenih ustanova i drugih usluga, dragocjenih porodici.
Prema njenim riječima, tek poslije jače ekonomske samostalnosti žene, može se govoriti o njenoj jačoj političkoj prisutnosti.
Đurović je navela da, i po statistikama, žene ostvaruju otprilike 83 odsto dohotka koje dobije muškarac za isti posao.
Ona je istakla da u svijetu politike i rukovodećih radnih mjesta ima neravnopravnosti, i da se šturim zakonskim normama, ne baš uspješno, vodi borba za procente zastupljenosti žena.
Na pitanje da li bi sada bila dio vlade da dobije poziv, Đurović je rekla da ne razmišlja na taj način i da je, kao i svaki građanin, vrlo zabrinuta za budućnost Crne Gore i da svi moramo iz svog ugla pomoći.
Prema njenim riječima, institucije Crne Gore su urušene i to su stvari koje se ne mogu popraviti preko noći.
Đurović je istakla da joj najviše smeta strano miješanje, posebno negativni uticaji, koji usporavaju normalan razvoj Crne Gore i žele je povesti nekim putem koji nije njen strateški prioritet, a to su evropske i evrtoatlantske integracije.
Govoreći o evropskim integracijama Đurović je rekla da je to izbor između dva sistema vrijednosti, gdje se Crna Gora opredijelila, a pozitivni signali i iz Unije stigli su krajem francuskog predsjedavanja, stvari su se počele snažno mijenjati i ubrzavati u korist Crne Gore.
"Danas, i Crnoj Gori i Evropskoj uniji treba uspješna priča u politici proširenja i zato se ta mogućnost za nas otvorila i ne bi je smjeli propustiti", navela je Đurović.
Ona je kazala da administracija zastaje kada je nestabilna vlada, kao poslednjih mjeseci, jer svi čekaju kako će se stvari dalje odvijati i to je vrlo negativno za proces integracija i vođenje politike.
„Tako da je pred nama sada jedno veliko upozorenje, da, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, izvještaj Evropske komisije neće biti dobar i opet ćemo usporiti integracije“, dodala je Đurović.
Đurović smatra da Crnoj Gori ne treba samo akcioni plan za poglavlja 23 i 24, već i plan jačanja demokratskih institucija - Skupština, Vlada, reforma izbornog zakonodavstva i jači glas civilnog društva, kao i reforma javne uprave, jer su to tri mape puta.
Prema njenim riječima, situacija u Crnoj Gori je toliko ozbiljna da više nema tih evropskih integracija koje mogu stvari riješiti preko noći, i da nam predstoji puno izazova na putu neophodne konsolidacije.
Ona je rekla da se kumuliraju izazovi koji sada stoje pred Crnom Gorom, a još se ne vidi ta jasna mapa puta ka EU.
Na pitanje koliko su iskrene neke partije kada govore o integracijama, ona je kazala da tu ima mnogo nijansi, ali da sa druge strane ni EU nije baš uvijek jednoglasna.
Коментари0
Остави коментар