М.М.

KONFERENCIJA CGO-A

Crna Gora da se drži standarda koji vode u EU

Crna Gora bi trebalo strogo da se drži standarda i praksi koji vode u Evropsku uniju (EU), a što se tiče ostalih inicijativa van Berlinskog procesa, kao što je Otvoreni Balkan, mora biti oprezna, ocijenjeno je na prvom dijelu konferencije koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO je konferenciju pod nazivom Regionalne inicijative na Zapadnom Balkanu – šanse i zablude, organizovao sa njemačkim organizacijama Društvom za jugoistočnu Evropu (SOG) i Friedrih Ebert fondacijom (FES).

Izvršna direktorica CGO-a, Daliborka Uljarević, je kazala da crnogorska Vlada mora u fokus staviti ono što je jedan od prioriteta spoljne politike, a to je pristupanje EU.

„Skretanje sa tog puta, inicijativama poput Otvorenog Balkana, ili nekim drugim temama koje apsolutno pomjeraju fokus sa evropskih integracija, utiče na sinergiju, unosi konfuziju koja nas nesumnjivo vuče nazad, a ne naprijed“, kazala je Uljarević.

Ona je posebno istakla značaj EU, a ponajprije Njemačke, da nastave sa bezrezvnom podrškom Berlinskom procesu i snažnije zastupaju politiku proširenja.

Prema njenim riječima, nedovoljna fokusirana EU na Zapadni Balkana, u kombinaciji sa jačanjem autoritarnih pristupa u politici aktera u regionu, očito su otvorili prostor za međusobno uvezivanje nedemokratskih aktera kroz različita, naizgled prijemčiva, pakovanja priče o regionalnoj saradnji.

„Međutim, nema održive regionalne saradnje koja nije zasnovana na vrijednostima i koja nas ne vodi ka EU. Crna Gora je umorna od dubokih pođela po raznim osnovama, a ova tema ima potencijal da dodatno antagonizuje suprotstavljenosti. Brojna upozorenja da inicijativa Otvoreni Balkan može imati opasan potencijal da skrene ili uspori Crnu Goru u procesu pristupanja EU se ne smiju olako odbacivati, jer to može imati dalekosežan uticaj“, dodala je Uljarević.

Ona je saopštila da aktuelna Vlada u tehničkom mandatu više nema legitimitet da donosi važne strateške odluke, poput pristupanja inicijativi Otvoreni Balkan, iako je očigledno da to nije „optećenje“ ni premijeru ni mnogim članovima Vlade, a koji su upravo takav pristup žestoko zamjerali bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću.

„Time se demonstriraju dupli standardi, ali i nerazumijevanje demokratskih pravila. Jer, bilo kakav pokušaj obavezivanja u ime Crne Gore bi predstavljao kršenje demokratskih praksi od strane Vlade u tehničkom mandatu“, kazala je Uljarević.

Otvoreni Balkan, kako tvrdi, nije vezan ni za jedan standard EU, a koncept vladavine prava nije zajednički imenitelj procesa, niti ga EU može nadzirati u kontekstu politike proširenja.

„Postavlja se pitanje da li je zapravo Otvoreni Balkan sam po sebi i otvoreno odustajanje od procesa evropskih integracija. Ukoliko jeste, onda je i fer da to politički lideri otvoreno i kažu građanima, a ne da politikom dvije stolice dovode javnost u zabludu. Crna Gora svakako ne bi smjela biti talac neodređenih politika u odnosu na globalna dešavanja, a upravo ova inicijativa jeste integrisanje na takvim vrijednostima gđe u igri velikih regionalnih aktera stradaju oni najmanji, poput Crne Gore“, poručila je Uljarević.

Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova, Jovana Marović, kazala je da su u Ministarstvu kojim rukovodi pokrenuli cijelu priču o tome da je o Otvorenom Balkanu potrebno više informacija.

„Ali je takođe potrebna i dodatna analiza, šta su koristi i mane Otvorenog Balkana u određenom trenutku“, rekla je Marović.

Ona je podsjetila da su u Ministarstvu pripremili analizu sa aspekta procesa evropskih integracija i o tome kako se Otvoreni Balkan zapravo podudara ili ne podudara u odnosu na naše ciljeve da postanemo članica EU.

Tu analizu će, kako je navela, uskoro objaviti.

„To je tek početak procesa i dijaloga i analiziranja Otvorenog Balkana“, dodala je Marović.

Ona je saopštila da je inicijativa Otvorenog Balkana potekla 2019. godine od tri države Zapadnog Balkana koja je, na nekim način, rezultat njihove frustracije, jer su u tom trenutku dvije od njih bile blokirane u procesu evrospkih intergracija

Prema njenim riječima, sporazumi koji su zaključeni u okviru Otvorenog Balkana u velikoj mjeri se poklapaju sa onim što imamo u okviru zajedničkog regionalnog tržišta koje je pokrenuto 2017. godine.

„Postavlja se pitanje da li je potrebno insisitirati na dva paralelna procesa u kojem participira šest odnosno tri države. Krovna inicijativa treba da bude zajedničko regionalno tržište“, kazala je Marović i dodala da i Otvoreni Balkan ima određene prednosti.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da Vlada Njemačke želi da se Crna Gora, što je prije moguće, priključi EU.

On je naveo da je regionalno zajedničko tržište ključni element za osnaživanje i inkluzivno uključenje Zapadnog Balkana i važan pristup koji će sve zemlje okupiti u EU.

„Regionalno zajedničko tržište je bazirano na zakonodavstvu EU“, dodao je Felten.

Prema njegovim riječima, benefiti od zajedničkog regionalnog tržišta će se maksimizirati samo ako sve zemlje budu uključene.

Felten je kazao da njemačka Vlada daje sve od sebe da oživi Berlinski proces i pokaže njegovu korist za svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

Potpredsjednica Društva za jugoistočnu Evropu (SOG) iz Njemačke, Gudrun Steinacker, rekla je da postoji mnogo konfuzija u različitim inicijativama i regionalnoj saradnji uopšte.

„Regionalna saradnja je ključna za razvoj cjelokupnog regiona, ali i za pristrupanje država, koje trenutno nijesu članice EU, tom bloku država“, rekla je Steinacker.

Neke regionalne inicijative, kako je poručila, nijesu do sada imale neki željeni uticaj, jer ljudi žele da vide opipljive rezultate.

Steinacker je kazala da sve što Vlade obećaju ostaje samo deklarativno obećanje i rijetko biva implementirano.

Ona je napomenula da organizacije civilnog društva moraju da budu bolje uključene u političke procese u kontekstu regionalnih incijativa, konkretno Berlinskog procesa.

„Trebalo bi da postoji jedna vrsta obaveze da organizacije civilnog društva budu uključene u proces donošenja važnih odluka“, poručila je Steinacker.

U okviru konferencije je održan i panel pod nazivom Otvoreni Balkan – Prednosti i mane za Crnu Goru, na kojem je potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao da se Otvoreni Balkan, koji su za sada potpisale tri države, apsolutno ne bavi političkim pitanjima.

„Ovđe se radi čisto o ekonomskim pitanjima i činjenici da postoji lakši protok ljudi, robe i kapitala i u svim dokumentima koja su potpisana se naglašava brži ulazak zemalja regiona u EU“, kazao je Joković.

Svi oni koji, kako je naveo, govore da je Otvoreni Balkan kontraproduktivan putu bilo koje države prema EU, je pogrešan pristup, ili je tendenciozan ili je iz neinformisanosti.

„Otvoreni Balkan nije kočnica nijednom drugom procesu, to je nadopuna svega onoga što se dešava i prilagođen je ekonomskom interesu“, dodao je Joković.

On je rekao da u Otvorenom Balkanu protok robe, ljudi i kapitala realizuje bez ikakvih problema. Takođe, postojao bi jedinstveni identifikaciioni dokument za građane da brže prelaze granice, kao i velika pomoć i dogovori oko zajedničkog đelovanja u susret elementarnih nepogoda.

Otvoreni Balkan je, kako je naveo, fokusiran i na saradnju u turizma, gdje mogu da se prave zajednički nastupi i programi dolaska turista na Zapadnom Balkanu.

„Crna Gora treba da bude dio Otvorenog Balkana, ne zbog bilo čijih interesa, već građana i kompanija. Strateški interes treba da bude put u EU, ali ne možemo zapostaviti i nešto što bi olakšalo protok ljudi i kapitala i donijelo dobrobit ekonomijama“, rekao je Joković i dodao da treba razgovarati o detaljima i sa te strane pristupiti, a ne sa preširokom elaboracijom koja se ne tiče suštine.

Osnivačica Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) iz Crne Gore, Nina Vujošević, osvrnula se na pravni okvir kada su u pitanju regionalne incijative.

Vujošević je podsjetila da je Crna Gora potpisala CEFTA sporazum i ratifikovala ga u parlamentu 2007. godine i to je pravni osnov na kojem funkcionišu naše regionalne integracije.

Po tom sporazumu, Crna Gora je zona slobodne trgovine i sarađuje sa još šest zemalja u okviru CEFTA i vodi sopstvenu ekonomsku politiku.

„Vrlo je važno da ti nivoi ili oblici ekonomskih integracija su različiti. Biti u zoni slobodne trgovine nije isto što i biti dio jedinstvenog tržišta EU ili Otvorneog Balkana“, kazala je Vujošević.

Ona smatra da je takođe vrlo važno da vodimo računa da imamo pravni okvir u kojem funkcionišemo.

„Naš strateški zvanični cilj članstvo u EU i moramo u svim aktivnostima biti komplmentarni sa onim što je naš cilj, a to je to članstvo“, rekla je Vujošević.

Prema njenim riječima, jako je važno da realzujemo sve aktivnosti u okviru postojećih mehanizama - CEFTE i svih organizacija u okviru Berlinskog procesa i da imamo instritucionalni okvir.

„Kod Otvorenog Balkana nije jasno koji je to institucionalni okvir koji bi pomogao u nadzoru cjelokupunih aktivnosti i što bi to onda donijelo novo Crnoj Gori, osim troškove i odvlačenje administracije sa procesa evorpskih integracija“, kazala je Vujošević.

Ona je pozdravila činjenicu da se nastavlja regionalna saradnja koja je izuzetno dobra u okviru kriterijuma i mehanizama CEFTE i Berlinskog procesa, kako bi u tom smislu bili pripremljeniji za proces pregovaranja sa EU.

Poslanik Bundestaga, Josip Juratović, kazao je da se ne slaže sa Jokovićem da se Otvoreni Balkan ne bavi političkim pitanjima.

„To su sve poltička pitanja. CEFTA nije profukcionisala onako kako bi trebala i za mene ostaje pitanje zašto bi sada Otvoreni Balkan funksionisao, a nije CEFTA. Novi naziv se upotrebljava za stare ciljeve koji nijesu uspjeli“, rekao je Juratović.

Na pitanje šta bi preporučio Crnoj Gori u vezi sa tim kako da se postavi prema inicijativi Otvoreni Blakan, Juratović je odgovorio da u Crnoj Gori postoji unutar politički problem koji je nastao zbog određenog straha od velike dominacije Srbije.

„Logično da je oprez u pitanju. Što se Crne Gore tiče, mislim da bi bilo najbolje da se drži onoga što je agenda za ulazak u EU. Dio toga je CEFTA i Berlinski proces“, rekao je Juratović.

On smatra da je bitno da se u regiji stvori povjerenje i radi na pitanju pomirenja.

„Treba da shvatimo da je sve politika, i protok robe i ljudi, sve je povetzano sa političkim odlukama i okvirima. Crna Gora bi trebalo strogo da se drži linije i standarda koji vode u EU, a što se tiče ostalih projekata, može biti otvorena, ali sa oprezom“, kazao je Juratović.

On je rekao da budućnost regije vidi u EU i da je jako bitno da se sve odvija u onim okvirima koji su siguran put u Uniju.

Predavač i viši naučni saradnik iz Instituta za spoljnu politiku Univerziteta Johns Hopkins iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Edward P. Joseph, da je Otvoreni Balkan dobra inicijativa ako neko vjeruje da ekonomska moć ne utiče na političku moć, da je usvajanje evropskih kriterijuma manje važno, kao i da strani investitori samo vjeruju veličini trižišta, a ne korpuciji.

„Ekonomska moć je politička moć. Govorim iz pogleda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kao globalne sile“, rekao je Joseph.

On je rekao da šest zemalja Zapadnog Balkana nijesu iste veličine, kao i da postoje nebalansirane ekonomije i neuravnotežena trgovina.

„Zbog toga je toliko važno da se izgura zajedničko tržište kroz proces pritupanju EU i Berlinskim procesom“, zaključio je Joseph.