M.M. [ PR Centar ]

ZAKLjUČAK SA KONFERENCIJE

Ljudska prava žena nijesu prioritet u procesu priključenja EU

U Crnoj Gori opšti nedostatak učešća i uključenosti ženskih organizacija civilnog društva u proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) je više nego evidentan, pa samim tim ljudska prava žena i rodna ravnopravnost nijesu prioritet u tom procesu.

To je poručeno na konferenciji „LBTQ žene i rodne politike u procesu pristupanja EU“, koju je organizovao Kvir Montenegro /Queer Montenegro/.

Izvršni direktor NVO Kvir Montenegro, Miloš Knežević, rekao je da prema njihovom dosadašnjem iskustvu prepoznaju da su žene iz LBTQ zajednice, kao i trans interseksualne i rodno varijantne osobe (TiRV), još manje uključene i proces priključenja EU.

Prema njegovim riječima, jedan od problema u Crnoj Gori je taj što nadležna ministarstva nemaju uvijek neophodnu ekspertizu kako bi osigurala da svaki program uključuje rodnu perspektivu.

„Što se tiče LBTQ žena i TiRV osoba nedostaju istraživanja i analize javnih politika u pogledu zastupljenosti prisustva i zastupljenosti lezbejki, biseksualnih, trans i queer žena, interseksualnih i rodno varijantnih osoba“, rekao je Knežević.

Poručuje da je potrebna sveobuhvatna analiza da bi se napravio jasan pregled koji će dati osnovu za saradnju sa Vladom, EU i drugim zainteresovanim stranama u cilju davanja prioriteta rodnoj ravnopravnosti i pitanjima ljudskih prava kroz intersekcionalni pristup.

Koordinatorka Ministarstva evropskih poslova, Ana Novaković Đurović, kazala je da Crna Gora preduzima neophodne mjere kako bi se pristup favorizovanja jednog, a diskriminisanja drugog pola, vremenom umanjio i, u konačnom, iskorijenio.

„Otuda je pregovarački proces prilika da se kroz strateški pristup borimo protiv diskriminacije i za unapređenje života vulnerabilnih kategorija u društvu”, kazala je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, kroz program IPA 2022 odobren je novi projekat u okviru kojeg je predviđena podrška uključivanju rodnih pitanja u politički dijalog, reforme i upravljanje IPA i nacionalnim fondovima kojima se finansiraju važne razvojne politike.

“Ministarstvo u saradnji sa UNDP-jem radi na tome da se pitanje rodne ravnopravnosti približi strukturi koja je zadužena za programiranje sredstava iz pretpristupnih fondova, kako bi projekti ne samo uključili rodnu analizu, već i zaista doprinijeli implementaciji pricipa rodne ravnopravnosti horizontalno kroz projektne aktivnosti”, rekla je Novaković Đurović.

Asistentkinja na Programu javnog zastupanja, Centar za ženska prava, Izabela Kordić, kazala je da u Crnoj Gori postoji strategija za rodnu ravnopravnost koja nije realizovana, kao i da ne postoje rodno odgovorni medijski sadržaji, programi i praćenje.

„Svjesni smo da se neke aktivnosti nijesu realizovale zbog ukupne političke situacije, ali smo mišljenja da je samo jasnije trebalo precizirati aktivnosti institucija“, poručila je Kordić.

U toku konferencije bilo je riječi  o položaju žena u javnom prostoru Crne Gore.

Jedna od preporuke za sve medije je da treba da ohrabre svoje novinare da o LGBQ ženama izvještavaju sa pozitivnim fokusom, ukazujući pri tom na pozitivan doprinos i njihov uticaj u društvu.

Takođe, tokom izvještavanja bi trebalo da nauče da koriste adekvatnu terminologiju, iskorjenjući pogrešne termine. 

Na panelu „Interskcionalnost i rodna perspektiva u procesu pristupanja EU“, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušič, istakla je da ne postoji intersekcionalni pristup i da se rodne politike dominatno posmatraju kao pitanja ženskih prava.

Istakla je da će se na Odboru naći sve nedomice i problemi koji su targetirani na konferenciji, kao i da će biti usmjerene ka plenumu.

Kao problem ističe to što ne postoje rodne studije i što se niko „do sada nije zapitao zašto ih nemamo da dana današnjeg“.

„Objašnjenja su toliko trivijalna, jer vi pokušavate nešto da mijenjate, a nalazite za shodno da objašnjavate da vam rodne studije nijesu potrebne. Problem je generalno cijeli obrazovni sistem i potrebo da nastavnici prolaze određene obuke kako bi znali kako da rade sa djecom koja su budući poslanici i donosioci odluka“, poručila je Jelušić.

Građanska aktivistkinja/programska koordinatorka, Institut za medije Crne Gore, Dina Bajramspahić, kazala je da nacionalna strategija dobro prikazuje posljedice neravnopravsnosti, ali da ne osvrće na to ko su promoteri neravnopravnosti.

“Veliki problem su podzakonski akti. U državi u kojoj se ne poštuje Ustav i zakoni se očekuje da se neki problemi rešavaju podzakonskim aktima”, rekla je Bajramspahić.

Kazala je i da se žene u medijima pojavlju samo 21 odsto.

Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, poručio je da rodna ravnopravnost nema budućnost sve dok se bude tretirala kao intersekcijska.

„Dok god to budemo tretirali kao ženska prava, ja mislim da ne možemo napredovati u pogledu ravnopravnosti. Uprkos tome, što imamo Zakon o rodnoj ravnopravnsti, Nacionalnu strategiju, mi nažalost u praksi još uvijek nemamo adekvatnu implementaciju rodne ravnopravnosti“, istakao je Ulićević.