- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
27. 04. 2022. 11:03 >> 11:14 1
LIHTENŠTAJN IZBORIO
Stalne članice vijeća UN-a da opravdaju upotrebu prava veta
Mala evropska kneževina Lihtenštajn, sa manje od 40.000 stanovnika, borila se protiv najmoćnijih zemalja svijeta u Ujedinjenim nacijama i ostvarila rijetku pobjedu.
Generalna skupština UN-a usvojila je u utorak rezoluciju Lihtenštajna kojom se od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, Rusije, Kine, SAD-a, Francuske i Velike Britanije zahtijeva da opravdaju upotrebu veta.
"Zabrinuti smo zbog sve veće nesposobnosti Vijeća sigurnosti da obavi posao koji smo mu naložili poveljom UN-a i vidjeli smo taj trend u posljednjih nekoliko godina", rekao je za Euronews Kristian Venaveser, ambasador Lihtenštajna pri UN-u.
"A ako pogledate naše nacionalne izjave, mi smo se vrlo dosljedno zalagali za jaču ulogu Generalne skupštine", dodao je.
Tekst Rezolucije Lihtenštajna koautori su članovi P5, Britanija, Francuska i UK, i 80 drugih zemalja, ali ne i Rusija ili Kina.
S obzirom na to da je bila tako široko rasprostranjena među članicama UN-a, na kraju nije zatraženo glasanje, a mjera je usvojena konsenzusom.
"Veoma smo zadovoljni nivoom podrške koju smo dobili od stalnih članica, a njena vrijednost će biti u njenoj primjeni", rekao je ambasador Venaveser, dodajući da vlada Lihtenštajna očekuje da će njihova rezolucija napraviti "jasnu, konkretnu i praktičnu razliku" u najmoćnije zemlje UN-a ako u budućnosti iskoriste svoje pravo veta.
Reforme su prvi put predložene prije više od dvije godine, a kažu da bi Generalna skupština trebala biti sazvana "u roku od deset radnih dana od protivljenja jedne ili više stalnih članica Vijeća sigurnosti, kako bi se vodila rasprava o situaciji u kojoj je veto je bačeno".
Međutim, rezolucija je neobavezujuća i ako bilo koja od zemalja P5 ne želi objasniti svoju upotrebu veta, nema načina da se na to prisili.
Od prvog ikad upotrijebljenog veta (Sovjetski Savez 1946. na Siriju i Liban), Rusija ga je upotrijebila 143 puta, daleko ispred Sjedinjenih Država (86 puta), UK (30 puta), Kine i Francuske (18 puta svaki).
Osim svojih pet stalnih članova, Vijeće sigurnosti ima i deset članova koji se biraju na dvije godine, ali nemaju pravo veta.
Protivnici kažu da će to još više podijeliti UN, dok zagovornici misle da će promovisati transparentnost i možda pomoći da se popravi bilo kakva prekomjerna upotreba ovlasti veta.
Iako je ova inicijativa prethodila ukrajinskom ratu, Lihtenštajn je iskoristio široko rasprostranjeno gađenje prema UN-u kada je Rusija upotrijebila veto da ga progura.
Ekspert UN-a Ričard Govan iz Krizne grupe kaže za Euronews da nije uvjeren da će rezolucija na kraju napraviti veliku razliku.
„Rusija će nastaviti da koristi svoj veto bez obzira na to, a ruske diplomate su uvijek odbacivale kritike na račun svog veta.
Коментари1
Остави коментар