KIJEV, POLjSKA, BALTIČKE ZEMLjE...

Osude za Makronov predlog o pregovorima sa Rusijom

Vlasti u Kijevu, baltičke zemlje, Poljska, Švedska i Finska oštro su osudili predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Zapad treba da pruži bezbjednosna jemstva Rusiji da bi se okončao rat u Ukrajini.

Ali su se među zapadnim saveznicima takođe čule podrške Makronu i tumačenja da je to i plod njegovih razgovora s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom u Vašingtonu.

Bajden je poslije razmjene mišljenja s Makronom stavio do znanja da je "spreman da razgovara s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom ako je on zainteresovan za okončanje rata, mada kako je dodao, to zasad nije uočio.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ovih dana razgovarao telefonom s Putinom i poručio da bi Evropa trebalo da se vrati na "mirovni poredak prije rata" s Rusijom i da se "riješe sva zajednička bezbjednosna pitanja", pod uslovom da Putin iskaže spremnost da odustane od rata i prijetnji susjedima.

Makron je francuskim medijima prenio da je "s Bajdenom razgovarao o strukturi bezbjednosti za sjutra", a šef Jelisejske palate je već ranije predočio da je novi bezbjednosni poredak u Evropi nemoguće izgraditi bez nagodbe s Rusijom.

On je rekao i da uskoro namjerava da razgovara s Putinom, kao i da "bi Zapad morao da nađe odgovor na zahtjev Moskve za jemstvo za bezbjednost i zabrinutost Kremlja kad je riječ o širenju NATO na istok i prijetnji Rusiji" ukoliko Moskva pristane na obustavu rata i pregovore o mirovnom rješenju.

Čelnici vlasti u Kijevu bili su najoštriji u osudi Makronovog predloga i naglasili da bi to bilo ostvarljivo tek kad odgovorni u Rusiji budu osuđeni za zločine u ratu koji mora biti okončan ukrajinskom pobjedom.

Šef švedske diplomatije Tobijas Bilstrem je izjavio da "Rusija mora biti pobijeđena na bojnom polju", a češki list "Eko 24", pored ostalih, ističe da bi "bezbjednosna jemstva kako ih vidi Kremlj značila da Ukrajina nikad ne bi bila dio zapadnih struktura...uz vjerovatno prihvatanje prisajedinjenja svojih teritorija" Rusiji.

Šef francuske države je, međutim, naveo da pitanje "straha Rusije da će NATO doći na sama ruska vrata i da razmještaj oružja NATO zaprijeti Rusiji, mora biti dio pregovora o miru...ali i da mi utvrdimo takođe kako ćemo zaštiti naše saveznike".

Većina njemačkih medija je krajnje uzdržana prema mirovnim pregovorima koji bi izostavili odgovornost Rusije za rat, mada ugledni berlinski portal "Eurointelidžens" postavlja pitanje "da li se mi možemo oglušiti o bezbjednosne interese Rusije" i zaključuje da "mirovni sporazum mora uključiti bezbjednosne garancije za Moskvu, kao i sankcije".

"Ali", dodaje, "svakako, mora obuhvatiti i bezbjednosna jemstva za Ukrajinu i sve ostale na ruskim granicama".

"Makronov predlog je važan zato što sa sve više histerične javnosti i fantazija o promjeni ruskog režima i sudova za ratne zločine, težinu premješta na mnogo realističnije ishode", kaže analitičar tog portala Volfgang Munšau.

"Mirovni sporazumi se", primjećuje on, "ne čupaju iz nekog vakuuma, već su odraz realne vojne situacije i besumnje će odraziti činjenicu da Rusija neće pobijediti u ovom ratu ...kao i to da se neće poklopiti sa zapadnim očekivanjima, a ni mnogo čim što Rusija želi".

Njemački analitičar misli da je uočljivo da je Makron svoj predlog iznio poslije razgovora s Bajdenom i zaključuje da su se "oni tu našli, a takođe se zna da i kancelar Šolc slično misli".

S one strane Atlantika su se već prethodno čula vrlo merodavna mišljenja da se mora razmišljati o mirovnim pregovorima za obustavu ukrajinskog rata i tako je načelnik generalštaba američke armije general Mark Mili predočio da ni Ukrajinci, ni Rusi "ne mogu do nogu potući drugu stranu", a rat prijeti da se izrodi u dugi rovovski sukob s ogromnim žrtvama poput prvog svjetskog rata.

Iako se njegovo mišljenje u Americi baš mnogo ne uvažava, ipak je u javnost doprla i ocjena bivšeg američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera da "tajna u stabilizovanju odnosa sa suparničkim silama leži u tome da se svako osjeća bezbjednim, da mu ne prijeti opasnost od rivala, a posljednjih godina, nasuprot tome, SAD nijesu uspjele da umire protivnike, naročito Ruse".