Б.Б. [ Beta ]

POMJEREN ZA DVIJE GODINE

U Francuskoj odlazak u penziju sa 64 godine

Francuska vlada je danas predstavila reformu penzija sa glavnom mjerom pomjeranja starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

Ta najavljena reforma nagovještava i proteste u Francuskoj, jer su gotovo svaki put kada je najavljeno pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju, u toj zemlji organizovane demonstracije.

"Predlažemo da oni koji mogu duže da rade tako i učine. Tako je u drugim evropskim zemljama", rekla je francuska premijerka Eliazbet Born i dodala da će taj prag odlaska u penziju biti postepen tako da će do 2030. godine starosna granica biti 64 godine.

Premijerka je rekla da je vlada svjesna da će reforma penzija izazvati strahove i pitanja kod Francuza.

"Želimo da im odgovorimo i ubijedimo ih", rekla je Eliazbet Born koja brani "ambiciju pravde i napretka" u vladi.

Liderka ekstremne desnice Marin Le Pen odmah je reagovala smatrajući reformu kao nepravednu, dok je radikalna ljevica ocijenila da je u pitanju "ozbiljno nazadovanje u društvu".

Lider velikog sindikata CGT Filip Martinez izjavio je da se vraćaju ona ranija vremena, odnosno "posle posla, slijedi groblje".

Prema francuskom institutu za statistiku, četvrtina muškaraca iz najsiromašnijih društvenih krugova umire sa 62 godine.

Francuska je doživjela niz velikih reformi penzija posljednjih 30 godina kako bi odgovorila na starenje stanovništva i pogoršanje finansijske situacije svojih fondova.

Premijerka je najavila i povećanje minimalne penzije za sve penzionere, sadašnje i buduće.

Francuska je jedna od evropskih zemalja u kojoj je zakonska starosna granica za odlazak u penziju najniža, a da penzijski sistemi nijesu potpuno uporedivi. U Njemačkoj, Belgiji ili Španiji odlazak u penziju je sa 65 godina, a sa 67 u Danskoj.

To pomjeranje starosne granice nije popularno u stanovništvu, jer se prema anketama, 68 odsto Francuza tome protivi.

Tekst reforme će prvo razmotriti ministri i sindikati 23. januara, ali su dva dana ranije planirani protesti na poziv ljevičarskih stranaka.

Nacrt reforme potom ide u parlament od 30. januara, a rasprava počinje 6. februara.