RTS [ An.B. ]

Vjerske tenzije i borba za naftu – šta stoji iza Trampovih prijetnji Nigeriji

Koliko je realna prijetnja američkog predsjednika da bi vojska SAD mogla da rasporedi trupe u Nigeriji ili da izvrši vazdušne napade ako se ne zaustavi ubijanje velikog broja hrišćana u toj zapadnoafričkoj zemlji? Predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu u međuvremenu je iznio tvrdnju da je protiv vjerskog progona i da ga ne podstiče. Nigerija ima 220 miliona stanovnika i gotovo je jednako podijeljena između hrišćana i muslimana, a u prethodnih 15 godina i jedni i drugi bili su na meti terorističkih grupa u toj zemlji.

"Ako napadnemo, to ćemo učiniti brzo, svirepo i slatko. Baš kao što teroristi napadaju naše dragocjene hrišćane. To su dragocjeni ljudi. To su sjajni ljudi. Ostavite ih na miru. Upozorenje: nigerijska vlada bi trebalo da djeluje brzo, prije nego što bude prekasno", rekao je predsjednik SAD Donald Tramp.

U zemlji sa 371 etničkom grupom, u kojoj se govori 500 dijalekata, nadležni tvrde da zakon štiti slobodu vjeroispovijesti i da će uložiti napor i angažovati međunarodnu diplomatiju u borbi s teroristima. Nije izvjesno hoće li u to ubijediti američku administraciju i da li su to i jedini motivi. Nigerijci se protiv terorističkih grupa bore već decenijama, otud ni pomoć, bez narušavanja suvereniteta, ova zemlja ne odbija.

"Amerika i Nigerija imaju svoj suverenitet i to je nešto što postoji s razlogom. Ne vidim razlog zašto bi onda Donald Tramp, američki predsjednik, udarao u ratne bubnjeve u pravcu Nigerije za stvari koje zapravo nemaju osnova", smatraju stanovnici Lagosa.

Navode da će se hrišćanska populacija drastično smanjiti ako se stvari ovako nastave, i to je činjenica. Na sjeveru hrišćani se plaše da pokažu svoju vjeru u javnosti jer se osjećaju ugroženima, dodaju stanovnici Lagosa.

Motivi za moguću intervenciju

Moguću intervenciju poznavaoci podsaharskog regiona tumače kao posljedicu lobiranja crkvenih grupa na američkom tlu. Na afričkom kontinentu motiva je više. Nigerija bi, na primjer, u slučaju da prestane da izvozi naftu sada, imala rezerve za 237 godina, pa je zato i dodatno predmet pažnje.

"Amerika se trudi da proda svoju vojnu tehniku, prije svega pametnu municiju, dok je Kina najveći investitor u infrastrukturu, u željeznički i putni saobraćaj. Rusija nema direktan uticaj u Nigeriji kao ove dvije sile, ali ima u neposrednom susjedstvu, u regionu Sahela", rekao je dr Danilo Babić sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

U zemlji podijeljenoj na muslimanski sjever i hrišćanski jug, koja se bori sa korupcijom i sa posljedicama različitih ekonomskih kriza, uništenje organizacija odgovornih za napade u Nigeriji nije jednostavno.

Ćutanje međunarodne zajednice na otmicu djevojčica

"Jedan od najbrutalnijih događaja, pored ubistava ljudi, bila je i otmica djevojčica. Preko nekoliko stotina djevojčica u Nigeriji oteto je od strane terorista Boko Harama, mnoge su zlostavljane, prisilno udate za teroriste. Međunarodna zajednica je ćutala i nije imala uspjeha – ni diplomatskih, niti u upotrebi tvrde moći. S terorizmom ne možete se tek tako brzo obračunati. Možete brzo ubiti njihove predstavnike ili uništiti njihovu infrastrukturu, ali se mnogo teže obračunati sa njihovom ideologijom", kaže Marija Đorić sa Instituta za političke studije.

Boko Haram nije jedina teroristička organizacija u Nigeriji. Islamska država Sjeverne Afrike, kao i Fulani milicija koju je formirala istoimena etnička grupa i koja napada prije svega hrišćanske farmere u Nigeriji, jednako su bezbjednosni rizik. Moguća intervencija uticala bi na sve njih.

"Sukobi su se već prelivali u prošlosti iz Nigerije u neke susjedne zemlje, kao što su Niger, Kamerun i Čad, ali svakako sada imate i veliki broj izbjeglica koje su morale da napuste svoje farme, tako da se oko tri miliona ljudi već nalazi u izbjeglištvu. To je veliki i bezbjednosni, i socijalni, i ekonomski problem", navela je Đorićeva.

Babić je rekao da u Kamerunu 94-godišnji predsjednik ima osmi mandat, dok Čad igra ulogu u genocidu u Sudanu, i dodao da je štetno što se ovakve stvari potenciraju iz centara moći jer ova intervencija skreće pažnju s pravih žarišta – u Sudanu i sa protesta omladine u Tanzaniji i Kamerunu.

U Nigeriji je od početka godine registrovano 1.923 napada na civile, od toga, na hrišćane, zbog vjeroispovijesti 50. Napadi su češći na sjeveru zemlje, gdje muslimani čine većinu.