RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet.html U izraelskim napadima na jug Libana ubijeno devetoro ljudi https://rtcg.me/vijesti/svijet/537167/u-izraelskim-napadima-na-jug-libana-ubijeno-devetoro-ljudi.html U izraelskim napadima iz vazduha ubijeno je devetoro ljudi u južnom Libanu kasno sinoć, uključujući spasioce koji su se pripremali da intervenišu posle prvog udara, javila je Nacionalna novinska agencija. Time je broj ubijenih u izraelskim napadima juče povećan na 16, pošto je u prethodnom napadu pogođen drugi centar hitne pomoći povezan sa libanskom sunitskom organizacijom i ubijeno sedam njenih članova.

Šiitska ekstremistička organizacija Hezbolah preuzela je u međuvremenu odgovornost za baražnu raketnu vatru na izraelski grad Kirjat Šmonu na sjeveru u kojom je ubijena jedna osoba.

Baražna vatra je bila odgovor na smrtonosni napad na centar hitne pomoći.

Libanska novinska agencija je javila da je izraelska vojska napala Teir Harfu sinoć, ubivši petoro, a u drugom udaru su ubijena četvorica spasilaca u priobalnom gradu Nakuri.

Među žrtvama su dva borca Hezbolaha, potvrdila je ta proiranska šiitska organizacija.

Organizacija Amal, takođe šiitska, saopštila je da je ubijen jedan njen lokalni komandant.

Izraelska vojska je rekla da je pogodila vojni kompleks Hezbolaha u Teir Harfi i "terorističku ćeliju" u Nakuri.

Gotovo 240 boraca Hezbolaha i oko 40 civila je ubijeno u Libanu, po podacima Asošiejted presa. U prekograničnim sukobima ubijeno je devet civila i 11 vojnika u Izraelu.

Međunarodni posrednici nastoje da spriječe potpuni rat između Izraela i Hezbolaha u vrijeme svakodnevnog nasilja koje je ograničeno uglavnom na područje duž libansko - izraelske granice.

Hezbolah ispaljuje rakete na sjever Izraela od 8. oktobra, dan posle napada palestinskih ekstremista predvođenih Hamasom na južnu izraelsku teritoriju poslije kojeg je počeo rat u Gazi.

]]>
28.03.2024T23:00:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537167/u-izraelskim-napadima-na-jug-libana-ubijeno-devetoro-ljudi.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/10/44/704/1665684/thumbs/2926071/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/10/44/704/1665684/thumbs/2926068/thumb3.jpg
Građani Izraela upozoreni da ne putuju u neke zemlje, prijetnje od Irana https://rtcg.me/vijesti/svijet/537430/gradjani-izraela-upozoreni-da-ne-putuju-u-neke-zemlje-prijetnje-od-irana.html Izraelski Savjet bezbjednost upozorio je građane da ne putuju u Tursku, Maroko, Jordan, Egipat uoči Pashe. Turska, Maroko, Jordan i Egipat su destinacije koje izraelski građani treba da "izbjegavaju", rekao je zvaničnik izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost koje je izdao upozorenje o putovanju u te četiri zemlje.

Upozorenje za Egipat uključuje Sinajsko poluostrvo, popularno odredište za odmor Izraelaca koji putuju tokom Pashe.

Zvaničnik je takođe upozorio Izraelce koji putuju u Švedsku u maju na takmičenje za pjesmu Evrovizije 2024. da prikriju svoj identitet.

Primarne prijetnje, kaže upozorenje NSC, su Iran i njegovi zastupnici.

Jevrejske zajednice u Evropi i Sjevernoj Americi "takođe su glavna meta" za ekstremnu desnicu, "sa vjerskim i društvenim institucijama koje na meti ekstremista tokom praznika i na festivalima", navodi NSC u saopštenju.

]]>
28.03.2024T22:33:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537430/gradjani-izraela-upozoreni-da-ne-putuju-u-neke-zemlje-prijetnje-od-irana.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/16/554/1666700/thumbs/2929661/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/16/554/1666700/thumbs/2929658/thumb3.jpg
Ponovo odbijen predlog da se raspravlja o NATO bombardovanju SRJ https://rtcg.me/vijesti/svijet/537504/ponovo-odbijen-predlog-da-se-raspravlja-o-nato-bombardovanju-srj.html Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) ponovo večeras nije prihvatio predlog Rusije da se raspravlja o NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije jer za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tijela.  

Kao i na sjednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtjev Rusije, Francuska je zatražila proceduralno glasanje o dnevnom redu.

Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO bombardovanju Jugoslavije 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Savjeta bezbjednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano.

Za stavljanje na agendu glasale su Rusija, Kina, Alžir, Gvajana, Sijera Leone, Mozambik, prenosi Tanjug.

Ambasador Francuske Nikolas de Rivije naveo je da Savjet bezbjednosti ima nadležnost da se bavi pitanjima narušavanja narodne bezbjednosti i da nije forum za istorijska pitanja.

Na sjednici SB UN 25. marta, na dnevni red nije stavljeno NATO bombardovanje SRJ jer je 12 članica tog tijela bilo uzdržano, a tri – Rusija, Kina i Alžir jedine su bile za raspravu o toj temi.

]]>
28.03.2024T22:02:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537504/ponovo-odbijen-predlog-da-se-raspravlja-o-nato-bombardovanju-srj.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/0/16/1666929/thumbs/2930652/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/0/16/1666929/thumbs/2930649/thumb3.jpg
Ponovo nije prihvaćena rasprava o NATO bombardovanju Jugoslavije https://rtcg.me/vijesti/svijet/537483/ponovo-nije-prihvacena-rasprava-o-nato-bombardovanju-jugoslavije.html Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO bombardovanju Jugoslavije pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tijela. Kao i na sjednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtjev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu.

Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO bombardovanju Jugoslavije 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Savjeta bezbjednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova.

Na sjednici započetoj 25. marta, za raspravu o toj temi glasale su tri članice SB UN - Rusija, Kina i Alžir, dok je 12 bilo uzdržano.

Predstavnici Francuske i Rusije su i večeras, prije glasanja, iznijeli suprotne stavove o potrebi da se raspravlja o vojnoj operaciji NATO protiv Jugoslavije.

Ambasador Francuske Nikolas de Rivije ponovio je da se SB UN bavi aktuelnim krizama u domenu međunarodne bezbjednosti i da "nije forum za diskusije o istorijskim pitanjima".

"Kao što sam rekao u prisustvu stalnog predstavnika Srbije i predstavnika Kosova, SB UN je u svakom trenutku veoma otvoren za razgovor o Kosovu, Misiji UN na Kosovu (UNMIK), primjeni Rezolucije 1244 SB UN, kao što je bio slučaj prošlog mjeseca, kada je ovdje bio predsjednik Srbije (Aleksandar Vučić). On je uvijek dobrodošao", kazao je De Rivije.

Dodao je da će sljedećeg mjeseca biti održana nova redovna sjednica SB UN o situaciji na Kosovu, odnosno o radu UNMIK-a, i da uloga tog tijela "nije da zamijeni istoričare i pravnike".

Predstavnik Rusije je kazao da je ta zemlja juče organizovala konsultacije povodom zahtjeva da se večeras raspravlja o NATO bombardovanju i da "veoma slab odziv šefova misija (zapadnih zemalja) jasno pokazuje koliki je nivo njihove stvarne zainteresovanosti za rješenje tog problema koji su sami stvorili".

"I danas vidimo da SAD, Francuska i Velika Britanija ne žele da SB UN raspravlja o za njih veoma nezgodnom pitanju NATO agresije na suverenu zemlju. Ne pokušavajte da se krijete iza neuvjerljivog stava o istorijskoj prirodi ovog pitanja, jer SB aktivno razmatra situaciju na Kosovu i sprovođenje, mada je bolje reći, nesprovođenje Rezolucije 1244", kazao je ruski diplomata.

Dodao je da nije riječ o istorijskom pitanju, jer se situacija na Kosovu "naglo pogoršava".

]]>
28.03.2024T21:02:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537483/ponovo-nije-prihvacena-rasprava-o-nato-bombardovanju-jugoslavije.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/21/42/357/1666869/thumbs/2930370/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/21/42/357/1666869/thumbs/2930367/thumb3.jpg
Otvorila se rupa na ulici u Rimu, "progutala" dva automobila https://rtcg.me/vijesti/svijet/537467/otvorila-se-rupa-na-ulici-u-rimu-progutala-dva-automobila.html Ogromna rupa otvorila se na ulici na jugoistoku Rima i progutala dva parkirana automobila. Rupa prečnika 10 metara i duboka oko 10 metara otvorila se u ranim jutarnjim satima, javljaju italijanski mediji pozivajući se na lokalnu policiju. Fotografije i videozapisi ogromnog kratera brzo su se proširili društvenim mrežama.

Nema izvještaja o žrtvama, a hitna služba je rekla da na ulici nije bilo ljudi tokom incidenta. Na mjesto događaja došli su lokalna policija i vatrogasci.

Policija je tokom noći zatvorila put i obezbijedila ugroženo područje u naselju Kvadraro. Na fotografijama se vide parkirani i drugi automobili pored rupe, koje je trebalo ukloniti.

U većim italijanskim gradovima krateri se često otvaraju. Krajem februara, velika rupa u Napulju, u južnoj Italiji, progutala je nekoliko automobila u prometnoj četvrti.

Ni u Rimu takvi incidenti nisu rijetki. Jedan je od razloga tome starost italijanske prijestonice u kojoj su se iskopavanja i građevinski radovi izvodili stotinama godina.

]]>
28.03.2024T20:18:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537467/otvorila-se-rupa-na-ulici-u-rimu-progutala-dva-automobila.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/20/21/870/1666815/thumbs/2930118/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/20/21/870/1666815/thumbs/2930115/thumb3.jpg
Papa oprao noge 12 žena u zatvoru u Rimu na Veliki četvrtak https://rtcg.me/vijesti/svijet/537433/papa-oprao-noge-12-zena-u-zatvoru-u-rimu-na-veliki-cetvrtak.html Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja, osjetljiv na zatvorski svijet, oprao je danas noge 12 žena u zatvoru u Rimu, obredom obilježavanja Velikog četvrtka koji prethodi Uskrsu. Argentinski jezuita otišao je tokom dana u ženski zatvor Rebibija, na periferiji Rima i tamo obavio obred, koji je već učinio 2015. godine, ali je prvi put obred posvetio samo ženama.

Sjedeći u invalidskim kolicima, Horhe Bergoljo je oprao noge zatvorenicima. Neke su bile dirnute do suza tim gestom, a potom je noge obrisao peškirom i poljubio ih.

Papa, koji ima 87 godina, izgledao je u dobroj formi, iako je njegovo zdravstveno stanje izazvalo zabrinutost poslednjih dana, zbog ponovljenih infekcija koje su ga u nekoliko navrata sprečavale da pročita svoje govore.

"Svi doživljavamo male i velike neuspjehe", rekao je papa u besjedi tokom mise u dvorištu tog pritvorskog centra u kojem je zatvoreno oko 370 žena.

Pranje nogu je "gest koji nas poziva da služimo drugima", dodao je on.

Prije toga se Franja sa osmjehom rukovao se zatvorenicima.

U hrišćanskoj tradiciji, Veliki četvrtak se obilježava na dan kada je Isus Hrist oprao noge apostolima tokom svoje poslednje večere (Tajne večere).

Franja je od svog izbora 2013. godine, u nekoliko navrata posjetio zatvore i prihvatne centre za izbjeglice, gdje je prao noge bivšim mafijašima, bolesnim ili marginalizovanim ljudima.

Papa će sjutra na Veliki petak predvoditi povorku Put krsta do rimskog Koloseuma. Franja nije mogao da učestvuje u povorci prošle godine iz zdravstvenih razloga.

]]>
28.03.2024T19:00:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537433/papa-oprao-noge-12-zena-u-zatvoru-u-rimu-na-veliki-cetvrtak.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/58/355/1666706/thumbs/2929694/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/58/355/1666706/thumbs/2929691/thumb3.jpg
Kolumbija protjeruje argentinske diplomate https://rtcg.me/vijesti/svijet/537422/kolumbija-protjeruje-argentinske-diplomate.html Kolumbija protjeruje argentinske diplomate zbog uvreda predsjednika. U intervjuu za CNN, Milej je svog kolumbijskog kolegu nazvao „“terorističkim ubicom“. Takođe je nazvao meksičkog predsjednika „neznalicom“.

Havijer Milej je poznat po svom živopisnom i nediplomatskom jeziku.

Milej je prošle godine šokirao tamošnju javnost kada je napao papu Franju koji je rodom Argentinac, nazvavši ga „imbecilom koji brani socijalnu pravdu“. Premda je papa izgleda oprostio Mileiju, drugi latinoamerički lideri nisu skloni da mu oproste ispade.

Čitav sporni interjvuu sa njim treba da bude emitovan u nedelju ali su neki djelovi već objavljeni.

U jednom klipu Milej je sugerisao da Kolumbija pod ljevičarskim predsjednikom Gustavom Petrom može propasti i postati nalik Venecueli ili Kubi.

„Ne možete mnogo očekivati od nekoga ko je bio teroristički ubica, zar ne“, pitao je argentinski predsjednik misleći na vrijeme kada je kolumbijski predsjednik Petro bio pobunjenički borac.

Petro je bio pripadnik oružane gerilske grupe M-19 tokom 80-ih godina.

On nikada nije krio da je bio član te grupe koja je demobilisana prije više od 30 godina.

Komentari predsjednika Mileija su naišli na ogorčenje u Kolumbiji, ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da će protjerati određeni broj argentinskih diplomata, ne precizirajući koliki broj.

U Meksiku, oba kandidata koji se bore da zamijene predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora na izborima u junu takođe su stali u Petrovu odbranu.

Oni su zahtijevali da se argentinski lider ophodi prema Lopezu Obradoru s poštovanjem nakon što je Milei u intervjuu za CNN rekao da mu laska činjenica da je meksički predsjednik koji je „neznalica“ govorio loše.

]]>
28.03.2024T18:29:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537422/kolumbija-protjeruje-argentinske-diplomate.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/11/785/1666679/thumbs/2929586/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/11/785/1666679/thumbs/2929583/thumb3.jpg
Francuska planira 30 miliona eura za UNRVA tokom 2024. https://rtcg.me/vijesti/svijet/537415/francuska-planira-30-miliona-eura-za-unrva-tokom-2024.html Francuska je ove godine planirala da uputi 30 miliona eura agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRVA) pod uslovom da neutralno ispunjava svoju misiju. "Mi ćemo platiti naše doprinose kada budemo uvjereni da su ispunjeni uslovi za UNRVA da obavlja svoju misiju u duhu lišenom poziva na mržnju i nasilje", izjavio je danas portparol francuske diplomatije Kristof Lemoan.

Francuska je prošle godine toj agenciji uputila 60 miliona eura.

Lemoan nije rekao kakav će biti raspored isplate novca, koji obično bude kvartalno, pošto je u toku interna istraga u UNRVA.

Ta agencija UN je u centru kontroverzi otkako je Izrael optužio 12 od njenih 30.000 zaposlenih za učešće u napadu palestinske islamističke grupe Hamas 7. oktobra koji je rezultirao smrću 1.160 ljudi u Izraelu, većinom civila.

"Uvijek smo govorili da je UNRVA odigrala ključnu ulogu u Gazi i regionu i da je imperativ da tamo može da nastavi svoj rad", rekao je Lemoan.

On je podsjetio da je Francuska "veoma blagonaklono pozdravila izjavu generalnog sekretara UN (Antonija Gutereša) koji je rekao da je odlučan da sprovede neophodne reforme kako bi UNRVA zaista poštovala principe UN i humanitarne principe nezavisnosti, neutralnosti i nepristrasnosti koji su neophodni za njeno djelovanje".

Nezavisni komitet odgovoran za procjenu neutralnosti UNRVA identifikovao je u svom privremenom izvještaju "kritične oblasti", na kojima je potreban dodatni rad, saopštile UN 20. marta.

Konačan izvještaj se očekuje do 20. aprila.

]]>
28.03.2024T18:18:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537415/francuska-planira-30-miliona-eura-za-unrva-tokom-2024.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/42/691/1666667/thumbs/2929544/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/42/691/1666667/thumbs/2929541/thumb3.jpg
Britanija da odustane od plana deportacije izbjeglica u Ruandu https://rtcg.me/vijesti/svijet/537412/britanija-da-odustane-od-plana-deportacije-izbjeglica-u-ruandu.html Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvao je Veliku Britaniju da odustane od predloga zakona o deportaciji izbjeglica u Ruandu, koji bi mogao biti odobren u aprilu. Iz Komiteta su rekli da žale zbog dogovora sa nekim trećim zemljama, posebno Ruandom, o premještaju tražilaca azila, kao i zbog napora da se usvoji Zakon o sigurnosti Ruande uprkos odluci Vrhovnog suda Britanije da dogovor neće biti u skladu sa međunarodnim pravom.

Oni su pozvali britansku vladu da povuče predlog zakona ili da ga ponište ako bude usvojen, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Vlada premijera Rišija Sunaka želi da preseli u Ruandu hiljade tražilaca azila koji svake godine dolaze u Britaniju.

Pravni izazovi su do sada sprečavali da tražioci azila budu poslati u Ruandu.

Šema za Ruandu, koju je u aprilu 2022. godine dogovorio tadašnji britanski premijer Boris Džonson, osmišljena je da odvrati migrante od opasnog putovanja od oko 32 kilometra preko Lamanša i razbije mrežu krijumčara ljudi.

Prema planu, svako ko je ilegalno stigao u Veliku Britaniju nakon 1. januara 2022. godine suočava se sa slanjem u Ruandu, udaljenu oko 6,4 hiljade kilometara.

Prvi deportacijski let u junu 2022. godine blokirale su evropske sudije.

]]>
28.03.2024T18:05:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537412/britanija-da-odustane-od-plana-deportacije-izbjeglica-u-ruandu.html https://rtcg.me/upload//media/2022/7/27/9/54/625/1217160/thumbs/2929502/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/7/27/9/54/625/1217160/thumbs/2929499/thumb3.jpg
Ko se sve takmiči na izborima za Evropski parlament https://rtcg.me/vijesti/svijet/537409/ko-se-sve-takmici-na-izborima-za-evropski-parlament.html Evropska unija je politički i privredni savez od 27 država članica. Posle Drugog svjetskog rata, evropske integracije su smatrane branom za ekstremni nacionalizam koji je razorio djelove Starog kontinenta. Istorija Evropske unije predstavlja vremenski period koji počinje 1952. osnivanjem prve velike evropske nadnacionalne ekonomske zajednice – Evropske zajednice za ugalj i čelik.

U Evropi su 1958. osnovane još dvije nadnacionalne zajednice – Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju, piše Demostat.

Godine 1993. Evropska ekonomska zajednica je, postavši jedan od tri stuba Evropske unije, ušla u njen sastav kao Evropska zajednica, a deset godina kasnije, istekom Ugovora iz Pariza, i funkcije Evropske zajednice za ugalj i čelik su postale dio nadležnosti Evropske zajednice, a samim tim i EU. Evropska zajednica za atomsku energiju je nastavila da postoji kao samostalna nadnacionalna organizacija.

Građani EU glasaće od 6. do 9. juna na izborima za novi saziv Evropskog parlamenta. Pravo glasa ima 376 miliona Evropljana, od čega će 26 miliona glasati prvi put.

Države Unije različite veličine izabraće različit broj europoslanika. Najviše predstavnika u EP (96) biraće građani Njemačke, zatim Francuzi koji će glasati za 79 evroparlamentaraca, dok su Italijani po tome na trećem mjestu (izjašnjavaju se za 76 poslanika EP). Biraće se ukupno 720 poslanika Evropskog parlamenta.

Evropski parlament jedina je neposredno birana institucija EU i zakonodavno je tijelo Unije (zajedno sa Savjetom EU). Zajedno sa Savjetom, Evropski parlament ima kontrolu nad budžetom i usvaja budžet. Jedna od uloga EP jeste i sprovođenje demokratskog nadzora nad Evropskom komisijom, uključujući pravo veta na imenovanje predsjednika Evropske komisije, cjelokupnog sastava EK. Takođe, evroparlamentarci imaju pravo da izglasaju nepovjerenje Komisiji, a mogu i da politički nadziru sve druge institucije Unije.

Izbori za EP održavaju se na svakih pet godina, od 1979. godine, u svakoj državi članici Unije. Sjedište Evropskog parlamenta je u Strazburu, gdje se održavaju redovne mjesečne plenarne sjednice na kojima se i glasa. Pripremne zakonodavne radnje, sjednice parlamentarnih odbora i dodatne plenarne sjednice odvijaju se u Briselu, iz praktičnih razloga, jer se tu nalaze i ostale institucije EU.

Evropski parlament ima ovlašćenje i da bira predsjednika Evropske politike, koga predlaže Savjet. Svaki predloženi komesar dužan je izađe na raspravu pred relevantni parlamentarni odbor, u skladu sa sektorom za koji je predložen. Parlament imenovanje komesara potom odobrava ili odbacuje. Dosadašnja praksa pokazala je da članovi EP glasaju po partijskim, a ne po nacionalnim linijama, iako nacionalne vlade nerijetko vrše pritiske na evroparlamentarce iz svojih zemalja.

U djelokrug dužnosti EP spada i pozivanje drugih institucija da odgovaraju na različita pitanja, što uključuje i mogućnost tužbe Evropskom sudu pravde, ako prekrše pravo ili ugovore Evropske unije. Takođe, Evropski parlament ima nadležnosti u postupku postavljanja izvršnog odbora Evropske centralne banke, a predsjednik ECB je obavezan da evroposlanicima predstavi godišnji izvještaj.

Evroposlanici biraju i Evropskog ombudsmana, koji se bavi pritužbama javnosti na sve institucije. Prema pravilima, svaki građanin EU može da uputi predstavke (peticije) o predmetu koji je u sferi aktivnosti Evropske unije. Štaviše, EP pokušava da razriješi pitanja kao posrednik, kao i da pokreće sudske procese ukoliko procijeni da je to nužno za da bi se razriješili sporovi građana.

Pored plata koje primaju za svoj rad u EP, europoslanici imaju i određene privilegije i imunitet, ali ne mogu da se pozovu na imunitet ukoliko se ispostavi da su počinili krivično djelo. U tom slučaju EP ima pravo da poslaniku ukine imunitet.

U Evropskom parlamentu trenutno su zastupljeni poslanici iz sedam grupa – Evropska narodna partija, Progresivni savez socijalista i demokrata, “Obnovimo Evropu”, Zeleni, Evropski konzervativci i reformisti, “Identitet i demokratija”, i Ljevica.

Evroparlamentarci su organizovani prema političkoj pripadnosti, a ne prema nacionalnosti i djeluju u okviru poslaničkih klubova. Da bi se osnovao poslanički klub (grupa) potrebno je da ima najmanje 23 člana, i u njemu mora da bude zastupljena bar četvrtina država članica. Poslanik može da bude član samo jednog kluba, a postoje i evroposlanici koji su nezavisni (ne pripadaju ni jednoj grupi).

]]>
28.03.2024T17:51:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537409/ko-se-sve-takmici-na-izborima-za-evropski-parlament.html https://rtcg.me/upload//media/2022/6/6/14/55/446/1200783/thumbs/2929469/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/6/6/14/55/446/1200783/thumbs/2929466/thumb3.jpg
Kralj prevara sa kriptovalutama osuđen na 25 godina zatvora https://rtcg.me/vijesti/svijet/537405/kralj-prevara-sa-kriptovalutama-osudjen-na-25-godina-zatvora.html "Kralj prevara" sa kriptovalutama Sem Bankman - Frid osuđen je na 25 godina zatvora zbog toga što je od klijenata ukrao osam milijardi dolara kroz FTX firmu, koja je bavila trgovinom kriptovaluta, prenosi Rojters. Sudija okružnog suda Luis Kaplan izrekao je presudu, pošto su odbijeni argumenti nekadašnjeg "čuda od djeteta" Bankmana-Frida da uprkos bankrotu FTX novac nije izgubljen.

Porota je 2. novembra proglasila Bankman-Frida (32) krivim po sedam tačaka za prevaru i zavjeru za kolapsa FTX 2022. godine u, kako su tužioci nazvali, jednoj od najvećih finansijskih prevara u istoriji SAD.

Znao je da čini pogrešno, rekao je Kaplan čitajući presudu.

On je znao da je to kriminal i žali zbog pogrešne odluke, zbog koje je uhvaćen, kazao je sudija.

]]>
28.03.2024T17:41:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537405/kralj-prevara-sa-kriptovalutama-osudjen-na-25-godina-zatvora.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/17/34/646/1666631/thumbs/2929415/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/17/34/646/1666631/thumbs/2929412/thumb3.jpg
SAD poslale Rusiji upozorenje o napadu u Moskvi, umiješanost Ukrajine besmislica https://rtcg.me/vijesti/svijet/537400/sad-poslale-rusiji-upozorenje-o-napadu-u-moskvi-umijesanost-ukrajine-besmislica.html Savjetnik Bijele kuće za državnu bezbjednost, kontra-admiral Džon Kirbi izjavio je danas da su SAD poslale ruskim bezbjednosnim službama pisano upozorenje na napad ekstremista i da su "besmislene" tvrdnje da je Ukrajina umiješana u napad u Moskvi prošlog petka. Kirbi koji je pomoćnik državnog sekretara za odbranu, ponovio je da je jasno da je Islamska država "isključivo odgovorna" za napad u koncertnoj dvorani "Krokus Siti hol" gdje je u petak, 22. marta poginulo 140 ljudi.

Rojters prenosi da je Kirbi rekao novinarima je da su SAD ruskim bezbjednosnim službama prenijele pisano upozorenje na ekstremistički napad, jedno od mnogih koje je unaprijed upućeno Moskvi.

Istražni komitet Rusije je danas saopštio da je uhapšena još osoba osumnjičena da je učestvovala u finansiranju napada u Moskvi što upućuje da su napadači imali "veze sa ukrajinskim nacionalistima".

"Rad sa uhapšenim teroristima, ispitivanje tehničkih uređaja zaplijenjenih od njih i analiza informacija o finansijskim transakcijama omogućili su nalaženje dokaza o njihovoj povezanosti sa ukrajinskim nacionalistima", saopštio je Istražni komitet Rusije.

]]>
28.03.2024T17:29:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537400/sad-poslale-rusiji-upozorenje-o-napadu-u-moskvi-umijesanost-ukrajine-besmislica.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/17/7/183/1666625/thumbs/2929394/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/17/7/183/1666625/thumbs/2929391/thumb3.jpg
Napadači na Krokus bili povezani sa ukrajinskim nacionalistima https://rtcg.me/vijesti/svijet/537382/napadaci-na-krokus-bili-povezani-sa-ukrajinskim-nacionalistima-.html Ruski istražni komitet saopštio je da su napadači na Krokus siti hol bili povezani sa "ukrajinskim nacionalistima". Ruski istražni komitet saopštio je da je uhapšena nova osoba osumnjičena da je učestvovala u finansiranju napada na "Krokus siti hol" u Moskvi, što upućuje da su napadači imali "veze sa ukrajinskim nacionalistima".

"Rad sa uhapšenim teroristima, ispitivanje tehničkih uređaja zaplijenjenih od njih i analiza informacija o finansijskim transakcijama omogućili su nalaženje dokaza o njihovoj povezanosti sa ukrajinskim nacionalistima", saopštio je Istražni komitet Rusije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 25. marta da su napadači koji su u koncertnoj dvorani blizu Moskve ubili više od 130 ljudi "radikalni islamisti.

Tokom vikenda rekao je da su četvorica napadača uhapšena dok su pokušavala da pobjegnu u Ukrajinu i tada nije spominjao avganistanski ogranak Islamske države ISIS-K koji je preuzeo odgovornost za napad.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je prije dva dana da su napadači najprije pokušali da pobjegnu u Bjelorusiju.

"Nisu mogli da uđu u Bjelorusiju. Kada su to shvatili, promijenili su rutu i ​​otišli ​​prema rusko-ukrajinskoj granici", izjavio je Lukašenko.

Kijev, Vlada SAD i Evropska unija ranije su saopštile da "nema umiješanosti Ukrajine" u masakr u predgrađu Moskve.

U terorističkom napadu, 22. marta uveče, prije koncerta u "Krokus siti holu" u Moskvi život su izgubile 143 osobe.

Uprkos tome što je Islamska država priznala da stoji iza terorističkog napada, Moskva ne vjeruje da grupa, koja prema podacima Ujedinjenih nacija ima nekoliko hiljada ljudi sposobna za takav napad.

 

]]>
28.03.2024T16:48:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537382/napadaci-na-krokus-bili-povezani-sa-ukrajinskim-nacionalistima-.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/10/138/1666385/thumbs/2928623/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/10/138/1666385/thumbs/2928620/thumb3.jpg
U Francuskoj za Uskrs pojačano prisustvo policije ispred crkava https://rtcg.me/vijesti/svijet/537383/u-francuskoj-za-uskrs-pojacano-prisustvo-policije-ispred-crkava.html Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen (Gerald Darmanen) zatražio je od policiskih prefektura u svim gradovima da u petak i predstojećeg vikenda, tokom Uskrsa, rasporede policiju ispred svih katoličkih i protestantskih crkava.

Darmanen je u noti upućenoj prefekturama, u čiji je uvid imala agencija Frans pres, tražio "fizičko prisustvo policije ispred svih crkava i drugih hramova posebno u vrijeme misa u petak i za vikend.

Ministar traži i provjeru ljudi koji će dolaziti u crkve radi "otkrivanja mogućih sumnjivih pojedinaca", kao i nadzor parkiranih vozila.

On je naveo da postoji "vrlo visok" stepen terorističke pretnje, "konstantna međunarodna tenzija" posebno zbog rata u Pojasu Gaze i invazije Rusije na Ukrajinu, zbog čega se zahtijeva "održavanje krajnje budnosti" za Uskrs.

Francuska je podigla nivo bezbjednosti poslije nedavnog napada u Moskvi, za koji je odgovornost preuzela Islamska država koja je 2015. godine sprovela nekoliko napada u Francuskoj.

Darmanen povodom vjerskih praznika obično traži veće angažovanje policije kod vjerskih objekata.

]]>
28.03.2024T16:38:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537383/u-francuskoj-za-uskrs-pojacano-prisustvo-policije-ispred-crkava.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/22/615/1666388/thumbs/2928644/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/22/615/1666388/thumbs/2928641/thumb3.jpg
Radnici Austrian Airlinesa stupili u štrajk https://rtcg.me/vijesti/svijet/537364/radnici-austrian-airlinesa-stupili-u-strajk.html Kabinsko osoblje koje radi u Austrian Airlinesu štrajkuje tražeći povećanje plata. Nakon što 17 sastanaka Austrian Airlinesa i sindikata VIDA, koja predstavlja zaposlene u aviokompaniji, nije dala rezultate, kabinski radnici su stupili u štrajk na međunarodnom aerodromu Švehat u blizini Beča, glavnog grada Austrije.

Štrajk, koji je počeo tokom noći, nastaviće se do sjutra u podne.

Predsjednik sindikata VIDA Roman Hebenštrajt je naveo da mu je žao što su morali donijeti takvu odluku za vrijeme uskršnjih praznika, te da kabinski radnici u Lufthansi, njemačkoj aviokompaniji koja uključuje Austrian Airlines, rade sa 40 odsto više mjesečnih primanja nego ovdje.

Kompanija je saopštila da je zbog štrajka otkazano više od 400 letova i da je oko 52.000 putnika pogođeno ovom situacijom.

I dok sindikat VIDA traži da se mjesečna primanja zaposlenih povećaju za 27 posto, aviokompanija taj zahtjev smatra nerealnim i predlaže povećanje od 18 odsto.

]]>
28.03.2024T15:55:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537364/radnici-austrian-airlinesa-stupili-u-strajk.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/19/673/1666274/thumbs/2928227/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/19/673/1666274/thumbs/2928224/thumb3.jpg
Egzodus iz Rusije koštao korporacije 107 milijardi dolara https://rtcg.me/vijesti/svijet/537335/egzodus-iz-rusije-kostao-korporacije-107-milijardi-dolara.html Napuštanje Rusije nakon što je ta zemlja napala Ukrajinu koštalo je strane kompanije više od 107 milijardi dolara u vidu otpisa i izgubljenog prihoda, pokazala je Rojtersova analiza podataka kompanija. Obim gubitaka povećan je za trećinu od avgusta 2023. ukazujući na razmjere udara ruske invazije na finansije korporacija.

"Pošto se ruska agresija nastavlja zbog nepostojane vojne pomoći Zapada i povećanja opsega zapadnih sankcija, kompanije koje i dalje imaju za cilj da napuste Rusiju vjerovatno će se suočiti sa novim teškoćama i moraće da se pomire sa većim otpisima i gubicima", rekao je za Rojters direktor za prikupljanje podataka o kompanijama u konsultantskoj firmi S-RM Ijan Masi.

Masi je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima i obezbijedio obnovljeni mandat da nastavi dalju izolaciju od Zapada, uključujući dodatne zapljene imovine i politički pritisak.

Moskva traži popust od najmanje 50 odsto na prodaju strane imovine i stalno zaoštrava odredbe o izlasku sa ruskog tržišta, često prihvatajući nominalnu naknadu od samo jedne rublje.

Od početka 2024. najavljena je prodaja imovine Šela, HSBC, Polimetala i Jandeksa u ukupnoj vrijednosti od gotovo deset milijardi dolara i uz popust do čak 90 odsto, navodi Rojters.

Kompanija Danone je prije nedjelju dana dobila regulatorno odobrenje za otuđenje ruske imovine uz ukupan gubitak od 1,3 milijarde dolara.

Oko hiljadu kompanija već je izašlo iz Rusije, ali u toj zemlji još stotine kompanija, prema nekim analizama, rade ili su obustavile poslovanje.

S druge strane, zapadne zemlje zamrzle su zlato i devizne rezerve Banke Rusije za oko 300 milijardi dolara.

Njemačka je nacionalizovala Gaspromovo postrojenje i stavila Rosnjeftovu rafineriju "pod svoje".

Rusija je obećala da će uzvratiti nakon predloga EU da preusmjeri milijarde eura kamata od zamrznute ruske imovine.

Međutim, zbog pravnih sporova koje može da izazove svaka konfiskacija, zabrinute su i zapadne banke.

"U Rusiji nema zapadne imovine koja se može smatrati sigurnom", istakao je Masi.

Moskva je već preuzela kontrolu nad imovinom nekoliko zapadnih kompanija, uključujući Fortum, Karlsberg i Juniper, pokazala je Rojtersova analiza.

Ruska državna novinska agencija RIA izračunala je da bi Zapad mogao da izgubi imovinu i investicije vrijedne najmanje 288 milijardi dolara ako Moskva odluči da uzvrati. Ta suma odgovara direktnim investicijama EU, Grupe 7, Australije i Švajcarske u rusku ekonomiju zaključno sa 2022.

Međutim, čvrst stav Moskve šteti i Rusiji i stručnak za sankcije Džeremi Zaker kaže da je veliki broj klijenata njegove firme iz raznih industrija odlučio da potpuno napusti Rusiju i vjerovatno se neće tamo vraćati ni kada se rat završi.

Kao rezultat toga, značajne tehnologije su napustile Rusiju i ona možda više neće moći da podržava određenu visokotehnološku proizvodnju, rekao je za Rojters Zaker iz američke advokatske firme Dekert.

]]>
28.03.2024T14:59:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537335/egzodus-iz-rusije-kostao-korporacije-107-milijardi-dolara.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/1/192/1666174/thumbs/2927911/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/1/192/1666174/thumbs/2927908/thumb3.jpg
Džakarta više neće biti glavni grad Indonezije https://rtcg.me/vijesti/svijet/537277/dzakarta-vise-nece-biti-glavni-grad-indonezije.html Parlament Indonezije danas je odlučio da dodijeli poseban status prijestonici Džakarti, tako da ostane ekonomski centar zemlje.

Indonezija planira da preseli glavni grad države iz prenaseljene Džakarte, čija je nadmorska visina sve niža, u Nusantaru, grad vrijedan 32 milijarde dolara koji se gradi u džunglama istočnog Kalimantana na Borneu, prenosi Rojters.

Ova izgradnja je vodeći projekat odlazećeg predsjednika Džoka Vidoda, koji je obećao bolju raspodelu bogatstva i razvoja širom arhipelaga, a ne samo na ostrvu Javi.

Ministar unutrašnjih poslova Tito Karnavian rekao je nakon rasprave u parlamentu da bi Džakartu ipak trebalo i dalje razvijati kako bi se takmičila s drugim "gradovima svjetske klase" nakon što se sjedište vlade preseli u Nusantaru.

Prema sadašnjim propisima, Džakarta će ostati glavni grad Indonezije dok predsjednik ne izda dekret kojim se Nusantara službeno imenuje novim glavnim gradom, što se planira ove godine.

Očekuje se da će vlada ove godine održati zvaničnu proslavu Dana nezavisnosti 17. avgusta u Nusantari, a preseljenje hiljade državnih službenika planirano je do kraja ove godine, navodi Rojters.

]]>
28.03.2024T13:14:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537277/dzakarta-vise-nece-biti-glavni-grad-indonezije.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/13/17/761/1665990/thumbs/2927172/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/13/17/761/1665990/thumbs/2927169/thumb3.jpg
"Rusija neće napasti nijednu NATO zemlju" https://rtcg.me/vijesti/svijet/537268/rusija-nece-napasti-nijednu-nato-zemlju.html Rusija nema pretenzije ni na jednu zemlju NATO-a i neće napasti Poljsku, baltičke zemlje niti Češku, ali ako Zapad isporuči Ukrajini lovce F-16, ruske snage će ih obarati, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. izazvala je najdublju krizu u odnosima Rusije sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962.

Obraćajući se pilotima ruskih vazduhoplovnih snaga, Putin je rekao da se vojna alijansa predvođena SAD proširila na istok prema Rusiji od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, ali da Moskva nema planove da napada države NATO-a.

"Nemamo agresivne namjere prema ovim državama. Ideja da ćemo napasti neku drugu državu, a plaše se i Poljska i baltičke države i Česi, potpuna je glupost", rekao je Putin, prema transkriptu koji je Kremlj objavio danas, a prenosi Rojters.

Kremlj optužuje SAD da se bore protiv Rusije podržavajući Ukrajinu novcem, oružjem i obavještajnim podacima, te tvrdi da odnosi sa Vašingtonom vjerovatno nikada nijesu bili gori.

Upitan o lovcima F-16 koje je Zapad obećao da će poslati Ukrajini, Putin je rekao da ti avioni neće promijeniti situaciju u Ukrajini.

"Ako isporuče F-16, a pričaju o tome i očigledno obučavaju pilote, to neće promijeniti situaciju na bojnom polju", rekao je Putin.

]]>
28.03.2024T13:03:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537268/rusija-nece-napasti-nijednu-nato-zemlju.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/13/21/988/1665978/thumbs/2927130/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/13/21/988/1665978/thumbs/2927127/thumb3.jpg
Bajden, Klinton i Obama organizuju događaj za prikupljanje sredstava https://rtcg.me/vijesti/svijet/537230/bajden-klinton-i-obama-organizuju-dogadjaj-za-prikupljanje-sredstava.html Predsjednik SAD Džozef Bajden udružuje se sa dvojicom svojih demokratskih prethodnika, bivšim predsjednicima Barakom Obamom i Bilom Klintonom, na događaju za prikupljanje sredstava za svoju kampanju za reizbor večeras u Njujorku.

Biti prikupljeno više od 25 miliiona dolara, što je rekordna suma za samo jedan politički događaj.

Ta ogromna suma pokazuje demokratsku podršku za Bajdena u vrijeme kada ankete uporno pokazuju slabe rezultate. Predsjednik će testirati snagu novca za kampanju kada se bude suočio sa očekivanim predsjedničkim kandidatom Republikanaca Donaldnom Trampom koji se već dokazao tokom pobjede nad demokratkinjom Hilari Klinton 2016. godine da ne mora da prikupi najviše novca da osvoji predsjednički mandat.

Bajdenov događaj se održava većeras u Radio Siti mjuzik holu u Njujorku i slijedi poslije nedavnih putovanja aktuelnog predsjednika u okviru predsjedničke kampanje.

Rasprodate su karte za oko 5.000 ljudi, Bajdenov izborni štab je slao imejlove za prikupljanje srestava nudeći pristalicama mogućnost da prate događaj onlajn u zamjenu za donaciju. Cijene karata za daogađaj bile su od 225 do 500.000 dolara.

Glavni dio večeri će biti razgovor sa Bajdenom, Obamom i Klintonom, a moderator će biti američki televizijski komičar Stiven Kolber.

Takođe će biti niz muzičkih izvođača - Kvin Latifa, Lizo, Ben Plat, Sintija Erivo i Lea Miše, a voditeljka će biti Mindi Kejling.

Donatori će, u zavisnosti od izdašnosti, imati različit nivo pristupa trojici demokratskih predsjednika, aktuelnom i dvojicom bivših.

Što više novca daju, donatori imaju više vremena sa predsjednicima. Slikanje sa svom trojicom je 100.000 dolara. Za donaciju od 250.000 donara, donator ima pristup jednom prijemu, a za 500.000 dolara pristup još ekskluzivnijem okupljanju.

Poslije toga će prva dama Džil Bajden i DJ D-Najs biti domaćini žurke poslije Radio Siti Mjuzik hola gdje će biti 500 zvanica.

Obama i Klinton pomažu Bajdenu da poveća već znatnu novčanu prednost za kampanju u odnosu Trampa. Bajden je imao 155 miliona dolara prikupljeno do kraja februara u poređenju sa Trampovih 37 miliona dolara.

"Ovo istorijsko prikupljanje sredstava pokazuje entuzijazam za predsjednika Bajdena i potpredsjednicu Kamalu Harisi i oslikava mašinu za prikupljanje sredstava bez presedana koju smo mi izgradili", rekao je kopredsjedavajući Bajdenove izborne kampanje Džefri Kacenberg.

Tramp je dosta van javnosti posljednjih nedjelja, djelimično zbog pojaviljavanja na sudu zbog raznih sudskih slučajeva.

Očekuje se da će Tramp takođe biti danas u Njujorku gdje će prisustvovati bdenju za policajca koji je ubijen na raskrsnici u njujorškom kvartu Kvins.

Trampov naredni politički skup planiran je za utorak u Grin Beju u saveznoj državi Viskonsin.

]]>
28.03.2024T11:51:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537230/bajden-klinton-i-obama-organizuju-dogadjaj-za-prikupljanje-sredstava.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/40/463/1665848/thumbs/2926670/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/40/463/1665848/thumbs/2926667/thumb3.jpg
Niz hapšenja novinara nezavisnih medija u Rusiji https://rtcg.me/vijesti/svijet/537199/niz-hapsenja-novinara-nezavisnih-medija-u-rusiji.html Pet novinara koji rade za nezavisne medije uhapšeno je sinoć i danas u Rusiji, javila je nevladina organizacija OVD-Info, specijalizovana za praćenje represije u toj zemlji. Tokom noći policija je privela Ekaterinu Anikijevič iz medija SOTA vižon i Konstantina Žarova iz RusNjuza, saopštila je ta organizacija.

Žarova je policija tukla i prijetila mu seksualnim nasiljem, rekao je jedan očevidac, prenijela je ta organizacija.

"Šutirali su me, stavljali mi nogu na glavu, uvrtali prste, ismijevali me kada sam pokušao da se podignem", rekao je Žarov, a prenio njegov medij RusNjuz. Kako je javljeno, on je rekao da ima povredu glave, ogrebotine, iščašene prste i uganuća.

Rekao je da je nasilje izazvano zbog snimanja kod stana druge novinarke Antonine Favorskaje iz SOTAVižona, koja je privedena sinoć odmah pošto je puštena poslije 10 dana pritvora zbog neposlušnosti prema policiji.

Stan te novinarke, kao i njenih roditelja, pretresen je sinoć, rekao je njen advokat Miahil Birjukov, prenijela je SOTAVižon.

Još dvije novinarke, Aleksandra Astahova i Anastasija Musatova, koje su došle po svoju koleginicu na izlasku iz zatvora takođe su privedene i odvedene na ispitivanje, prenio je isti izvor.

Prema internet portalu Mediazona, specijalizovanog za praćenje sudskih slučajeva, slučaj vezan sa Favorskajom vezan je za aktivnosti pokreta opozicionara Alekseja Navaljnog koji je umro u zatvoru u februaru. Ruske vlasti su klasifikovale njegove organizacije kao ekstremističke.

Antonina Favorskaja izvještavala je godinama o procesu protiv Alekseja Navaljnog. Ona je snimila posljednji video koji je pokazao opozicionara još u životu 15. februara tokom pojavljivanja na sudu.

Uhapšena je 17. marta nekoliko sati pošto je položila cvijeće na grob opozicionara, prenosi Mediazona.

]]>
28.03.2024T11:02:00 +0100 Svijet https://rtcg.me/vijesti/svijet/537199/niz-hapsenja-novinara-nezavisnih-medija-u-rusiji.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/2/690/1665744/thumbs/2926317/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/11/2/690/1665744/thumbs/2926314/thumb3.jpg