Б.Бабовић

DIREKTOR NARODNOG MUZEJA

Ćalasan: Tužilaštvu dostavljene informacije o nestalim predmetima

Za čuvanje i valorizaciju vrijednog nacionalnog blaga Narodnom muzeju Crne Gore potrebne su redovne i stabilne finansije, znatno veće izdvajanje nego što je bilo do sada, i savremeni - uređeni izložbeni prostori i depoi, ocijenio je novi direktor ove institucije Jakša Ćalasan. Kako ističe za Portal RTCG, posebno se moraju potruditi da se povrati ugled Muzeja nakon stvaranja ružne slike o njemu u medijima godinama unazad, da bi ponovo bili kulturna ustanova koju godišnje posjeti i po nekoliko stotina hiljada ljudi.

Ćalasan koji je na čelu ove institucije nešto više od pola godine, naglašava da je najveći problem, a to je i osnovna uloga muzeja, da se obezbijede uslovi za zakonito čuvanje muzejskih predmeta, kao i za zaštitu objekata, od kojih su mnogi sa svojstvom kulturnog dobra.

"Postojeći depozitni prostori iziskuju značajna investiciona ulaganja, a postoji potreba za dodatnim, savremenim depozitnim prostorima, kao i za izložbenim prostorima za potrebe Etnografskog i Arheološkog muzeja. Takođe, potrebno je vratiti povjerenje nakon višegodišnjeg plasiranja negativne slike o muzeju u medijima", kaže Ćalasan.

Ipak, objašnjava da se artefakti čuvaju u uslovnim prostorijama, u kojima nema vlage, klima je ujednačena i uopšte standardi su zadovoljeni. Kontrolori muzeja su zaduženi da svakodnevno vode računa o parametrima bitnim za očuvanje eksponata, kako bi se odmah reagovalo u slučaju nekih promjena.

"Obavljamo preventivnu zaštitu obezbjeđivanjem optimalnih mikroklimatskih uslova u svim prostorima muzeja, mjere zaštite, odnosno konzervatorsko-restauratorski zahvati... Sigurnost u muzejskim zgradama je obezbijeđena i podrazumijeva zaštitu od prirodnih katastrofa, krađe i vandalizma", objašnjava Ćalasan.

Muzej ima 11 organizacionih jedinica. Zbog ekonomske krize i mjera štednje, izdvajanja iz budžeta su posljednjih godina bila umanjena, ali je, i pored toga, većina planiranih programa realizovana.

"Finansiranje Narodnog muzeja sada je stabilno, a prihodi ostvareni od posjeta su u porastu. Takođe, stvaramo uslove za pristup i realizaciju projekata koji se finansiraju iz sredstava pretpristupnih fondova Evropske Unije, donacija i drugih oblika razvojne pomoći. Nacrtom budžeta je definisano uvećanje budžeta u odnosu na posljednje dvije godine, a nadamo se da će kapitalnim budžetom biti prepoznati problemi koji se finansiraju iz istog, na primjer Centralni depo i krov Dvora kralja Nikole", kaže Ćalasan.

Dodaje da saradnja sa Ministarstvom kulture i medija nije bila adekvatna, izostaje inicijativa da se riješe problemi koje Narodni muzej, bez saradnje sa Ministasrtvom, ne može da realizuje.

"Postoji niz otvorenih pitanja na koja ne dobijamo odgovor, kao što je zamjena krova Dvora kralja Nikole koji prokišnjava i rekonstrukcija i modernizacija Centralnog depoa, za koji je pripremljena kompletna projektna dokumentacija. Nažalost, i pored više urgencija za organizovanje sastanaka, kako bi se ovi problemi riješili, nijesmo dobili nikakve odgovore", naglašava Ćalasan.

"Nije moje da sudim o radu prethodnih uprava"

Na pitanje da li je naišao na neke nepravilosti u radu prethodne direktorice Anastazije Miranović, Ćalasan odgovara da ono što njemu kao direktoru Narodnog muzeja ne pripada, jeste da se bavi istraživanjima i ispitivanjima rada prethodnih uprava i njihovom doprinosu aktuelnom stanju.

"Inspekcije i državni organi su upoznati sa radom prethodnih direktora i posao direktora nije da istražuje rad prethodnih uprava, isključivo sam fokusiran na rješavanje tekućih poslova i budućnost institucije", poručuje Ćalasan.

Što se tiče slučaja nestanka skoro 3.000 muzejskih eksponata, koji je pokrenut prije tri godine, Ćalasan objašnjava da je u Narodnom muzeju sproveden postupak sveobuhvatne revizije muzejskih predmeta i materijala. Rezultati revizionih komisija su svojevremeno saopšteni na konferenciji za medije, a štampana je i posebna publikacija u kojoj su se našli svi izvještaju o reviziji, kako bi i oni bili dostupni zainteresovanim subjektima.

"Utvrđen je broj nedostajućih muzejskih predmeta i to su predmeti koji nedostaju fondovima Narodnog muzeja po različitim osnovama i kriterijumima. To ne znači da su svi predmeti bespovratno izgubljeni ili otuđeni i mislim da je sve to ranije objašnjeno od strane muzeja, kao i neki karakteristični slučajevi, kao što je povraćaj legata umjetničkih radova, nedostatak skoro 1.000 dopisnih karata i niz sličnih primjera. Pitanje nedostajućih predmeta u smislu medijskih spekulacija o 'pohari muzeja' stvar su nedovoljne upućenosti ili loših namjera u cilju urušavanja integriteta institucije. Narodni muzej Crne Gore je nadležnom tužilaštvu i policiji podnio prijave za sve predmete za koje se u postupku revizije, kao i u kasnijem postupku obrade fonda, utvrdilo da nedostaju. Vjerujemo, da ćemo u narednom periodu, kroz kontrole, uspostavljanje nove generacije dokumentacije i formiranjem savremenog informacionog sistema, otkloniti moguće propuste i greške koje su bile u prethodnom vremenu", naglašava direktor.

"Imamo prečih poslova od transformacije CSU u Muzej savremene umjetnosti"

Ćalasan je prokomentarisao i projekat Ministarstva kulture i medija o transformaciji Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti, smatrajući da taj ubrazani postupak o kojem se govori posljednjih dana dovodi u sumnju kvalitet tog projekta.

"Kao i većina javnosti, upoznat sam iz medija sa planovima Ministarstva kulture i medija da se Centar savremene umjetnosti transformiše u muzej. Iz perspektive mog dosadašnjeg rukovođenja, brojni su otvoreni i gorući problemi u institucijama kulture, čije rješavanje je prioritet, stoga ovaj ubrzan proces transformacije institucije, koji je netransparentan i bez neophodnog dijaloga, dovodi u sumnju samu namjeru. Ovom prilikom želim da osudim zanemarivanje upravljačke strukture Centra u ovom procesu, kao i bilo kakvu vrstu nasilja nad ustanovama i pojedincima", ističe Ćalasan.

Muzej kralja Nikole najposjećeniji, rekordna posjeta Njegoševom mauzoleju

Direktor Narodnog muzeja je naglasio da u posljednje dvije godine bilježe rast posjeta, a u ovoj 2022. on je na nivou od oko 80 odsto u odnosu na rekordnu 2019, kada je sve muzejske jedinice posjetilo više od 210.000 gostiju.

"Kada smo 2019. imali rekordnu posjetu od osnivanja Muzeja, imali smo grupne i individualne posjete, kao i besplatne, a odnose se na edukativne programe, škole i fakulteti, gdje smo ostvarili skoro 10.000 posjeta godišnje, kao i besplatne posjete povremenim izložbama - četiri sprata u Galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić, Atelje galerija Dado i galerijski prostori u Njegoševoj Biljardi. 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa posjeta je bila na veoma niskom nivou, a dio godine su muzeji i bili zatvoreni za posjete, ali su se omogućili virtuelni obilasci putem sajta Narodnog muzeja", objašnjava Ćalasan.

Tradicionalno najveću posjetu, kako ističe, ima Muzej kralja Nikole, a raduje i mnogo bolja posjeta Njegoševom mauzoleju.

"Njegošev mauzolej će ove godine imati i rekordnu posjećenost, jer se radi isključivo o individualnim gostima, a tu je i Etnografski muzej, čija je stalna postavka najmlađa od svih muzejskih jedinica", ističe Ćalasan.

Narodni muzej da se i dalje razvija kao važna destinacija kulturnog turizma

Što se tiče planova za Narodni muzej, Ćalasan naglašava da je u toku izrada strateškog plana razvoja Muzeja i taj dokument će dati sveobuhvatnu sliku stanja i problema, pokazati prioritete i smjernice za dalji rad.

"U Narodnom muzeju radi veliki broj stručnih i kreativnih ljudi koje je potrebno osluškivati i motivisati da zajedničkim snagama unaprijedimo rad institucije u svim segmentima. Neophodno je korišćenje savremenih sredstava za upravljanje podacima i digitalizacija istih, kako bi za Crnu Goru neprocjenjivo bogatstvo koje se čuva u Narodnom muzeju, bilo dostupnije svakom pojedincu i društvu u cjelini. Jedan od ciljeva će biti podsticanje savremenog stvaralaštva, kao važnog obilježja modernog identiteta, koji će ujedno predstavljati nadogradnju rada ustanove i podstaći mlade generacije da posjećuju muzeje i upoznaju se sa sadržajima koji se u njemu nalaze. Narodni muzej kao važna destinacija kulturnog turizma, ima prostora da se dodatno razvija u tom pravcu i ekonomski valorizuje", zaključuje Ćalasan.