PRAVNICI PRESKUPI

Kompjuterski programi postaju pravnici

Kompjuterski programi uskoro će početi da donose pravne odluke, a stručnjaci predviđaju da bi u tome mogli biti bolji od ljudi.

Ljudi su vrlo često u svojim odlukama i ponašanju mnogo više zavisni od okolnosti nego što smo to skloni  da mislimo.

Jedna nedavna studija sprovedena na univerzitetu u Tel Avivu pokazala je da na sudske odluke ne utiču samo racionalni argumenti već i psihološki, politički i društveni uzroci. Tim je, među ostalim, testirao ukorijenjenu šalu da presuda zavisi od toga šta je sudija jeo.

Odluke sudija analizirane su u raznim intervalima nakon dva dnevna odmora za objedovanje, a rezultati su pokazali da je postotak pozitivnih presuda o pomilovanju postupno padao sa 65% prema nuli kako je odmicalo vrijeme obroka. 

Ovaj problem mogli bi da riješe kompjuteri. Kompjuterski programi već sada imaju važnu ulogu u pravnom svijetu, posebno u velikim slučajevima kao što su sjedinjenja kompanija u kojima algoritmi pomažu ljudima da pročešljaju goleme hrpe dokumenata.
 
Ali vještačka inteligencija bi mogla da ponudi i važniji doprinos od pukog pretraživanja dokumenata. Ona bi  mogla da  razvije automatizovane sastave obrađivanja argumenata u slučajevima u kojima logika nije sasvim jasna.

Prvi znaci ove revolucije već su  počeli da se javljaui. Prošle godine Tom Gordon s Frauhofer Instituta u Minhenu udružio se s kompanijom "Init" i počeo da  razvija AI aplikaciju nazvanu Elterngeld, što na njemačkom znači 'roditeljski novac'. Ona je dizajnirana tako da donosi automatske odluke o zahtjevima za dječje dodatke koji se podnose Federalnoj agenciji za zapošljavanje.

Program primjera radi, procjenjuje jesu li zahtjevi tipa: 'Treba mi pomoć države u izdržavanju 5-godišnjeg djeteta' zakonski opravdani. Svaka tvrdnja rastavlja se na djelove i kodira u format koji je čitljiv za računare, a sastav je potom poredi s elementima zakona i konačno ocjenjuje zahtjev.

Program još nije potpuno spreman da zamjenii ljude. Jedan od razloga je to što se svaki zakon još uvijek mora ručno rastavljati na čitljive djelove, što je dugotrajan i zahtjevan posao. ALi, Gordon vjeruje da će se zakoni uskoro donositi tako da budu više "computer-friendly".

Sličnom metodom služi se i Ana Ronkainen, suosnivačica kompanije "Onomatics" iz Helsinkija koja razvija program nazvan "TrademarkNow". Aplikacija mjeri sličnost novih trgovačkih maraka s već postojećim, kako bi pomogla u mogućem pokretanju tužbi. Pretražuje baze podataka u američkim i evropskim registrima i traži podudarnosti.

To su za sada još uvjek jednostavniji pravni problemi. Vještačka inteligencija još nije dovoljno sofisticirana da uđe u zavrzlamu pravnog jezika koja nerijetko zna da bude protivna svakoj logici.

Međutim, za očekivati je da će AI sektor u godinama koje dolaze doživjeti veliki uzlet, osobito s razvojem kvantnih računara.

Prošle nedjelje NASA, Gugl i neki američki univerziteti odlučili su da nabave  najsofisticiraniji kvantni računar  "D-Wave Two" kako bi istražili može li nova tehnologija  da obezbijedi veliki proboj u razvoju vještačke inteligencije.

Ronkainen kaže da se važne promjene već kuvaju. "Korporacije više nijesu zadovoljne što moraju da plaćaju velike pravne račune", objasnila je.