- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
18. 06. 2013.
22:42 >> 22:43
1
DIGITALNA BESMRTNOST
„Upload“ uma do 2045. ?
Do 2045. ljudi će postići svojevrsnu „digitalnu besmrtnost“ premještanjem svojih umova na računare, vjeruju neki futuristi.
Međunarodni kongres „Budućnost svijeta 2045“ čiji je idejni tvorac multimilioner Dmitrij Ickov, leži između nauke i naučne fantastike.
Na njemu su ove godine učestvovali naučnici poput Reja Kurcvajla, Pitera Dijamandisa i Marvina Minskija, ali i brojni spiritualni lideri.
Godina 2045.
Kurcvajl – pronalazač, futurista i sada direktor inženjeringa kompanije Gugl – predviđa da će do 2045. tehnologija prevazići moć ljudskog mozga i stvoriti vrstu superinteligencije, što se u naučnim krugovima zove „singularitet“.
Drugi naučnici tvrde da će roboti prevazići ljude do 2100.
Prema Murovom zakonu, moć računara se udvostručuje, u prosjeku na svake dvije godine. Brojne tehnologije napreduju istim eksponencijalnim rastom – od sekvenciranja DNK do 3D štampanja, rekao je Kurcvajl.
„Prema konzervativnim procenama o tome koliko je kompjuterizacije potrebno da bi se funkcionalno simulirao ljudski mozak, bićemo u stanju da proširimo obim naše inteligencije i do milijardu puta“, kaže Kurcvajl.
Ickov i drugi takozvani „transhumanisti“ ovaj predstojeći singularitet tumače kao „digitalnu besmrtnost“.
Naime, oni vjeruju da će za nekoliko decenija ljudi biti u stanju da premještaju svoje umove na računare i prevaziđu potrebu za biološkim tijelom.
Zanimljivo je da neurološki inženjering već napreduje ka modeliranju mozga i razvijanju tehnologija za čuvanje i zamjenu nekih bioloških funkcija.
Proteza za mozak
Najvažniji poduhvati napravljeni su na polju interfejsa između mozga i kompjutera ili BCI. Recimo, kohlearni implanti koji stimulišu rad moždanog kohlearnog nerva i vraća sluh nagluvima, prvi je pravi BCI.
Mnogi sada razvijaju takve interfejse za vraćanje motorike nakon oštećenja nervnog sistema usljed šloga ili povrede kičmene moždine.
Hose Karmena i Majkl Maharbiz, elektroinženjeri Kalifornijskog univerziteta u Berkliju rade na razvijanju najmodernijih motora BCI.
Ovi uređaji sadrže brojne elektrode koje snimaju nervne signale iz djelova mozga zaduženih za retoriku, a zatim se isti dekodiraju u računaru i koriste za kontrolu kompjuterskog kursora ili prostetičkog uda.
Karmena i Maharbiz rekli su da su takvi uređaji veoma stabilni i da ne moraju biti povezani kablovima.
Teodor Berger, neuro inženjer Univerziteta u južnoj Kaliforniji u Los Anđelesu razvija takozvanu memorijsku protezu.
Berger ima za cilj da zamijeni dio hipokampusa, regije mozga koja konvertuje kratkoročna sjećanja u dugoročna BCI uređajem.
On bi snimao električnu aktivnost koja nastaje stvaranjem kratkoročnog sjećanja i konvertovao je u digitalni signal.
On bi zatim bio prebacivan na računar gdje se matematički transformiše, a onda vraća ponovo u mozak gdje se pohranjuje kao dugoročno sjećanje.
Uspješno je testirao uređaj na pacovima i majmunima, a sada radi i sa ljudima.
„Upload“ uma
Konferencija je zašla u područje nadrealnog kada je Martina Rotblat, advokat, pisac, preduzetnik i izvršni direktor biotehnološke kompanije „United Therapeutics Corp.“ izašla na scenu.
Čak je naziv njenog predavanja bio provokativan „Svrha biotehnologije je kraj smrtnosti“.
Rotblat je predstavila koncept „koniranja uma“ – stvaranje digitalnih verzija ljudi koji mogu da žive vječno.
Ona je opisala kako se stvaraju klonovi uma od takozvanog „mindfile“ – onlajn skladište naših ličnosti – koje, smatra ona, ljudi već imaju (u vidu Fejsbuka, na primjer).
Njega bi pokretala neka vrsta softvera za svjesnost.
„Prva kompanija koja razvije takav softver biće hiljadu puta uspješnija od Gugla“, rekla je ona.
Međutim, da li će takav klonirani um biti živ? Rotblat misli da je odgovor potvrdan.
Ona je citirala definiciju života kao samoreplikujućeg koda. Neki kritičari su primetili da um mora biti usađen u biološku osnovu.
Međutim, ona smatra da su softver i hardver podjednako dobri kao biološki materijali.
Kvantni svijet
Fizičar Rodžer Penrouz Univerziteta u Oksfordu nije se složio sa interpretacijom da je mozak samo komjuter. On je izložio tezu o tome da je svijest kvantni mehanički fenomen koji se izdigao iz tkanja svemira.
On smatra da bi „upload“ mozga morao da uključi kvantne računare, što znači da se tako nešto ne može desiti do 2045.
Коментари1
Остави коментар