s.đ. [ b 92 ]

LJUDI I ROBOTI

Emocije se ne mogu programirati

HAL 9000 jedan je od najpoznatijih likova zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u modernoj kinematografiji. U pitanju je superiorna forma osjećajnog računara u filmu "2001: Odiseja u svemiru" Stenlija Kjubrika, koji je nedavno proslavio 50 godina postojanja. Ipak, mala je vjerovatnoća da naučnici naprave takvog robota.

HAL je sposoban za produkciju i razumijevanje govora, prepoznavanje lica, čitanje sa usana i igranje šaha. Njegove superiorne računarske sposobnosti prate i jedinstvene ljudske osobine: ova vještačka inteligencija može da razumije emocionalno ponašanje, ljudsko rasuđivanje i umjetnost.

U jednoj od najikoničnijih scena u istoriji naučne fantastike, HAL izražava strah kada doktor Dejvid Bouman počinje da isključuje njegove memorijske module jer je ovaj inteligentni sistem prethodno izvršio seriju ubistava na svemirskom brodu.

Ipak, koliko god ovakav scenario djelovao realno, ne postoji ništa što bi moglo da ukazuje na to da će takva emocionalna vještačka inteligencija jednog dana zaista postojati, piše Independent.

"Surova istina je da, bez obzira na to šta kažu naučnici, nikada nećemo moći da programiramo emocije na način na koji su HAL-ovi tvorci to uradili jer zapravo još ne razumijemo dovoljno ljudske emocije", kaže doktor Giljom Tijeri sa Univerziteta u Bangoru.

"Uprkos tome što prisholozi i neurolozi ulažu veliki napor u pokušaj da otkriju kako emocije interreaguju sa kognicijom, emocije i dalje ostaju misterija", dodaje Tijeri.

Jedan od primjera koji naučnik spominje jeste studija u kojoj su učestvovale bilingvalne osobe koje su govorile kineski i engleski jezik.

Emocionalno evolutivno nasljeđe i dalje nepoznanica

Naučnici su istraživali kako emocionalna vrijednost riječi utiče na podsvjesnu promjenu u mentalnim operacijama.

Kada su učesnicima predstavljene riječi sa pozitivnim i neutralnim značenjem na engleskom jeziku, poput "godišnji odmor" ili "drvo", oni su nesvjesno povezivali te riječi sa riječima na kineskom jeziku koje imaju isto značenje.

Ali, kada su im predstavljene riječi sa negativnim značenjem, poput "ubica" ili "silovatelj", njihovi mozgovi automatski su blokirali pristup njihovom maternjem jeziku - bez njihove svjesti o tome.

"O razumu i logičkom rasuđivanju zna se mnogo. Čovjek može da opiše kako donosi racionalnu odluku, zapisuje pravila i pretvara ta pravila u kod. S druge strane, emocionalno evolutivno naslijeđe i dalje ostaje nepoznanica. Izvor emocija je izvor svega, ne samo jedan od obilježja uma koji se može realizovati dizajnom. Razum ima ciljeve, emocije ne", kaže Tijeri.

Jedan od načina na koji može da se interpretira HAL-ovo čudno "emocionalno" ponašanje jeste to da je sistem programiran tako da simulira emocije u ekstremnim situacijama, sa potrebom da manipuliše ljudskim emocijama u trenutku kada njihov razum zakaže, smatra naučnik.

"Po mom mišljenju, nikada nećemo uspjeti da stvorimo mašinu koja ojseća, nada se, uplašena je, ili srećna. A pošto je to apsolutni preduslov za bilo kakvu tvrdnju da smo generisali vještačku opštu inteligenciju, smatram da nikada nećemo stvoriti vještački um van života", zaključuje Tijeri.