BLISKA BUDUĆNOST

Kako će izgledati gradovi 2050.?

Stručnjaci predviđaju da će 2050. oko tri četvrtine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, koji bi mogli drastično da se razlikuju od ovih na koje smo navikli.

Britanska mreža BBC predviđa da u gradovima sutrašnjice neće biti klasičnih stambenih zgrada, da će se roba isporučivati bespilotnim letilicama, roboti upravljati taksi vozilima, da će sve službe biti umrežene i da će praktično biti izbrisane granice između stvarnog i virtuelnog svijeta.

Zaboravite na klasične solitere i stambene zgrade, navodi BBC, pošto će ljudi živjeti u multifunkcionalnim ekološkim višespratnicama, u kojima će biti i kancelarije, prodavnice, rekreativni centri, pa čak i mini farme za proizvodnju hrane.

Zgrade će biti "pametne" - same će kontrolisati temperaturu u unutrašnjosti, osvjetljenje i bezbednost. Arhitekte vjeruju da će zgrade čak i proizvoditi energiju i skladištiti je, kao i da će imati kapacitete i za prikupljanje kišnice.

Restorani brze hrane će, umjesto dostavljača na skuterima i biciklima, za isporuku svojih proizvoda klijentima koristiti bespilotne letilice, koje će preplaviti nebo. Taksi vozilima, autobusima i vozovima će upravljati roboti i semafori više neće biti potrebni jer će ljudi uglavnom koristiti gradski prevoz.

Fabrike će biti ekološke i proizvodiće isključivo ekološke proizvode, a centri za rekreaciju biće mnogo zeleniji. Umjesto uličnih svjetiljki, noću će svjetliti drveće, koje će samo proizvoditi potrebnu energiju.

Ljudi će, umjesto mobilnih telefona, nositi svuda sa sobom računare, koji bi mogli da liče na naočare.

I šoping će izgledati sasvim drugačije nego u današnje vrijeme. Uz mogućnost 3D štampe, kupci će moći sami da kreiraju željene odjevne predmete.

U prodavnicama će roboti pomagati kupcima da nađu ono što žele, a granice između stvarnog i virtuelnog svijeta će izbledjeti pošto će se proizvodi prikazivati na ogromnim virtuelnim displejima.

Superbrzi optički kablovi postaće standard i povezivaće bukvalno sve - domove, zdravstvene i obrazovne službe, vladine ustanove, poput mreže nervnog sistema.

Stručnjaci predviđaju i da će sve, od uličnih klupa, preko puteva, do namještaja i kućnih aparata, biti povezano u "pametnu" mrežu. Svi ti predmeti proizvodiće ogromne količine podataka i mnogi gradovi imaće kontrolne centre, u kojima će, između ostalog, predviđati i potencijalna mjesta zločina.

(novosti.rs)