Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

11. 03. 2013. 15:32   >>  15:24

VELIKAN NAUKE

"Mihajlo Pupin i Crna Gora"

Na godišnjicu Pupinove smrti, u knjižari Matice srpske, na Rimskom trgu sjutra veče u 19 sati biće otvorena izložba ''Mihajlo Pupin i Crna Gora''.

Nakon otvaranja izložbe "Pupin i Crna Gora" održaće se  predavanje "Duhovna i materijalna zaostavština Mihajla Idvorskog Pupina".

Predavač i autor izložbe je Aleksandra Ninković-Tašić.

Mihajlo Pupin je rođen u močvarnom, siromašnom seocetu Idvoru, nedaleko od Pančeva, kao jedno od desetoro djece uglednog domaćina Koste, u kući nepismenih roditelja. Mihajlo je prvo učio u srpskoj osnovnoj školi u Idvoru, a zatim njemačku školu u Perlezu, poslije čega je prešao u Građansku školu i Realku u Pančevu.

U jesen 1872. godine on odlazi u Prag na dalje školovanje, gdje postaje svjedok žestokih okrašaja slovenske i germanske omladine. U jesen 1874. godine, kada je imao 20 godina, Pupin donosi odluku da krene u Ameriku. Prvih pet godina po dolasku u Sjedinjene Države teško je živio - radio je kao fizički radnik i istovremeno učio večernju školu.

Kada je postao pomoćni službenik i oslobodio se fizičkog rada položio je prijemni ispit na Kolumbija koledžu u Njujorku. Kao odličan učenik bio je oslobođen plaćanja školarine. Da je to zaslužio potvrdile su i dvije novčane nagrade koje je dobio na kraju godine.

Pupin je patentirao 24 pronalaska, uglavnom iz telefonije, telegrafije i radio-tehnike. S malim zakašnjenjem, posle Rentgenovog otkrića X-zraka, prvi je u Americi konstruisao Rentgenov aparat.

To mu je donijelo značajan ugled. Svjetsku slavu i imetak stekao je pronalaskom tzv. Pupinovih kalemova - postupka i elemenata koji su omogućili prenos električnih signala na velike daljine, što prije njegovog otkrića nije bilo izvodljivo. Taj postupak je po Pupinu nazvan "pupinizacija".

Pored uspjeha u nauci i tehnici, Pupin je zadobio i ugled kao nenadmašan profesor na Kolumbija Univerzitetu. Bio je i odličan popularizator nauke. Za svoje autobiografsko djelo "Sa pašnjaka do naučenjaka" dobio je Pulicerovu nagradu za književnost 1924. godine. Velikan nauke - Pupin je bio i veliki rodoljub.

Kao prijatelj američkog predsjednika Vilsona, mnogo je učinio za dobrobit Srbije na mirovnoj konferenciji po završetku Prvog svjetskog rata. Siromašno seljače, Mihajlo Pupin se upisao u velikane nauke čije će se ime pamtiti vjekovima.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније