- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
11. 03. 2013. 15:32 >> 15:24
VELIKAN NAUKE
"Mihajlo Pupin i Crna Gora"
Na godišnjicu Pupinove smrti, u knjižari Matice srpske, na Rimskom trgu sjutra veče u 19 sati biće otvorena izložba ''Mihajlo Pupin i Crna Gora''.
Nakon otvaranja izložbe "Pupin i Crna Gora" održaće se predavanje "Duhovna i materijalna zaostavština Mihajla Idvorskog Pupina".
Predavač i autor izložbe je Aleksandra Ninković-Tašić.
Mihajlo Pupin je rođen u močvarnom, siromašnom seocetu Idvoru, nedaleko od Pančeva, kao jedno od desetoro djece uglednog domaćina Koste, u kući nepismenih roditelja. Mihajlo je prvo učio u srpskoj osnovnoj školi u Idvoru, a zatim njemačku školu u Perlezu, poslije čega je prešao u Građansku školu i Realku u Pančevu.
U jesen 1872. godine on odlazi u Prag na dalje školovanje, gdje postaje svjedok žestokih okrašaja slovenske i germanske omladine. U jesen 1874. godine, kada je imao 20 godina, Pupin donosi odluku da krene u Ameriku. Prvih pet godina po dolasku u Sjedinjene Države teško je živio - radio je kao fizički radnik i istovremeno učio večernju školu.
Kada je postao pomoćni službenik i oslobodio se fizičkog rada položio je prijemni ispit na Kolumbija koledžu u Njujorku. Kao odličan učenik bio je oslobođen plaćanja školarine. Da je to zaslužio potvrdile su i dvije novčane nagrade koje je dobio na kraju godine.
Pupin je patentirao 24 pronalaska, uglavnom iz telefonije, telegrafije i radio-tehnike. S malim zakašnjenjem, posle Rentgenovog otkrića X-zraka, prvi je u Americi konstruisao Rentgenov aparat.
To mu je donijelo značajan ugled. Svjetsku slavu i imetak stekao je pronalaskom tzv. Pupinovih kalemova - postupka i elemenata koji su omogućili prenos električnih signala na velike daljine, što prije njegovog otkrića nije bilo izvodljivo. Taj postupak je po Pupinu nazvan "pupinizacija".
Pored uspjeha u nauci i tehnici, Pupin je zadobio i ugled kao nenadmašan profesor na Kolumbija Univerzitetu. Bio je i odličan popularizator nauke. Za svoje autobiografsko djelo "Sa pašnjaka do naučenjaka" dobio je Pulicerovu nagradu za književnost 1924. godine. Velikan nauke - Pupin je bio i veliki rodoljub.
Kao prijatelj američkog predsjednika Vilsona, mnogo je učinio za dobrobit Srbije na mirovnoj konferenciji po završetku Prvog svjetskog rata. Siromašno seljače, Mihajlo Pupin se upisao u velikane nauke čije će se ime pamtiti vjekovima.
Коментари0
Остави коментар