Nationalgeographic.rs

NAUČNO ISTRAŽIVANJE

Kako je nastala nejednakost među polovima?

Nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da su nekada muškarci i žene u svojim zajednicama imali potpuno jednak status.

Naši praistorijski preci često su prikazivani kao divljaci sa kopljima, ali najranija ljudska društva najvjerovatnije su bila prosvećenija nego mnoga današnjia i bila su u nekom pogledu, osnovana na principima jednakosti, smatraju naučnici. Istraživanje pokazuje da su u savremenim lovačko-sakupljačkim plemenima muškarci i žene težili da imaju jednak uticaj. Ovo otkriće pobija teoriju da je polna jednakost postala važna tek nedavno - moguće je da je to bila norma tokom većeg dijela evolutivne istorije.

Mark Dibl, antropolog koji je vodio istraživanje sa Univerziteta u Londonu, ističe: "Još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da su lovačko-sakupljačkim zajednicama dominirali muškarci. Mi tvrdimo da je tek s pojavom poljoprivrede, kada su ljudi počeli da akumuliraju resurse, došlo do pojave nejednakosti."

Dibl kaže da najnovija otkrića ukazuju da jednakost među polovima možda predstavlja prednost u preživljavanju i da je igrala važnu ulogu u oblikovanju ljudskog društva i evolucije.

"Polna jednakost je jedna od važnih oblika promjena društvene organizacije", zaključuje Dibl.

Istraživanje je imalo za cilj da istraži očigledan paradoks da su ljudi u lovačko-sakupljačkim društvima željeli da žive u većim zajednicama, ali su živjeli u grupama koje je činilo nekoliko blisko povezanih pojedinaca. Naučnici su prikupili geneološke podatke iz dvije lovačko-sakupljačke populacije - iz Konga i sa Filipina - uključujući rodbinske veze, kretanje itd... U oba slučaja, ljudi su težili da žive u grupama od oko 20 jedinki, seleći se skoro na svakih 10 dana i opstajući na lovu, ribolovu, sakupljanju voća, povrća i meda.

Naučnici su stvorili računarski model da bi simulirali procese organizacije života u zajednici, na osnovu pretpostavke da će ljudi željeti da nasele prazan prostor u svojoj blizini svojim bližnjima: rodbinom, roditeljima i djecom. Kada je samo jedan pol imao uticaj na proces, kao što je obično slučaj u društvima u kojim dominiraju muškarci, uska čvorišta povezanih pojedinaca su se pojavila. Međutim, prosječan broj povezanih pojedinaca koji je predviđen je mnogo manji kada muškarci i žene imaju jednak uticaj - što se blisko podudara s onim što je viđeno u populacijama koja su proučavana.

"Kada su samo muškarci imali uticaja na to s kim će živjeti, jezgro bilo koje zajednice je gusta mreža blisko povezanih muškaraca s njihovim ženama na periferiji", kaže Dibl.

Autori tvrde da je polna jednakost možda predstavljala evolutivnu prednost za rana ljudska društva, budući da bi njegovala šire društvene mreže i blisku saradnju između pojedinaca koji nisu u srodstvu.

Ovo je veoma zgodan rezultat. Ukoliko ste u stanju da pratite svoj rod dalje, u stanju ste da imate mnogo širu mrežu. Sve što vam treba jeste da se okupite s vremena na vrijeme na nekoj vrsti proslave ili gozbe", slaže se dr Tamas Dejvid-Beret, naučnik s Oksforda.

Istraživanje ukazuje tek s pojavom poljoprivrede, kada su ljudi bili u stanju da akumuliraju resurse prvi put u istoriji, došlo do nejednakosti.