ISTRAŽIVANJE

Neki se nikada neće riješiti prehlade

U imunološkom sastavu naučnici pronašli markere pomoću kojih se može predvidjeti ko će tokom života patiti od konstantne prehlade. Ukoliko ste se do 22. godine života često prehlađivali, ti simptomi neće nestati do kraja života.

Naučnici sa Univerziteta "Carnegie Mellon"  predviđanja zasnivaju na posmatranju dužine sićušnih zaštitinih struktura koje se nazivaju tjelomjeri, kod osoba u dvadesetim godinama.

Tjelomjeri se nalaze na kraju svakoga hromosoma u tijelu i djeluju poput plastičnih kapica na vezicama i sprječavaju da se DNK rasplete svaki puta kada se tjelesne ćelije podijele.

Kako starimo, tjelomjeri se skraćuju, čineći nas osjetljivijima na bolest. Međutim, do sada nije bilo poznato ima li dužina tjelomjera važnu ulogu u zdravlju mlađih osoba i onih u srednjim godinama.

Sada naučnici tvrde kako se pomoću dužine tjelomjera može predvidjeti naša otpornost na gornje respiratorne infekcije kada smo u dvadesetim godinama . Vodeći naučnik, profesor  Šeldon Koen i njegov tim mjerili su dužinu tjelomjera bijelih krvnih zrnaca kod 152 zdravih dobrovoljaca od 18 do 55 godina. Ispitanici su bili izloženi rinovirusu, koji uzrokuje običnu prehladu, i stavljeni su u karantin kako bi  provjerili je li se infekcija razvila.

Rezultati istraživanja pokazali su kako su ispitanici s kraćim tjelomjerima imali više šanse da se zaraze virusom prehlade i bili manje otporni.

Profesor Koen je rekao da njihov rad sugeriše mogućnost da je dužina tjelomjera "relativno konstantan marker tokom životnog vijeka kojim se može predvidjeti osjetljivost na bolesti  u mlađem uzrastu. Znamo da ljudi u kasnim pedesetim godinama i oni stariji imaju kraće tjelomjere i izloženiji su bolesti i imaju višu stopu smrtnosti.'(Dejli mejl)