[ Objavila B.B. ]

DIJASPORA

Godišnjica Crnogorske etničke zajednice Australije

Godišnjica osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji biće obilježena sjutra, a kako je podsjetio predsjednik Mihailo Mandić, prije 23 godine kada je organizacija osnovana bilo je vrlo malo crnogorskih zajednica koje su od prvog dana osnivanja nedvosmisleno stale u borbu za obnovu crnogorske državnosti.

"Predstavlja nam posebnu čast što je Crnogorska etnička zajednica Australije jedna od njih i što je i do današnjeg dana ostala uzor većini naše dijaspore širom svijeta i na isti način kao takva prepoznata od mnogih značajnih ličnosti i institucija u samoj Crnoj Gori. Ti prvi koraci našeg organizovanja i način djelovanja bio je snažan impuls našoj dijaspori, a trn u oku protivnicima Crne Gore i negatorima njene državnosti i nacionalnosti" kazao je Mandić.

Zato je ovo, kazao je on, i vrijeme i način da se podsjetimo na neka od udruženja i pojedince koji su bili u tom prvom ešalonu borbe za nezavisnu Crnu Goru.

Kako se dodaje u saopštenju Zajednice, svjedoci smo da su se u cijelom svijetu formirala mnogobrojna udruženja koja vode porijeklo iz Crne Gore. Nastala je jedna hiperprodukcija koja je proizvela mnoge negativnosti, pa se polagano brišu tragovi djelovanja udruženja i pojedinaca koji su svoj život poklonili borbi za crnogorsku nezavisnost.

"Djelovanje naših udruženja, treba, ipak, razdvojiti u dvije grupe. Jedna je ona koja je slijedila zavičajna okupljanja i uglavnom su se družili uz svoje pjesme i igre, upoznavali i razmijenjivali iskustva. Generalno gledajući - njih politika nije interesovala (zvanično) ili bolje rečeno nijesu se miješali ni u šta, niti izjašnjavali po bilo kojem pitanju, pa se ima osjećaj da bi nastavili sa pjesmama i igrama da je Crna Gora postala i dio Tunguzije ili promijenila ime u sasvim neko novo! Druga grupa je bila ona koja je u odlučujućim vremenima ustala u odbrani crnogorskih nacionalnih interesa i otvorenoj borbi za crnogorsku nezavisnost. Prvi su se družili i čekali rasplet, drugi su organizovali Susrete, Kongrese, slali peticije, reagovanja, saopštenja, deklaracije itd itd. - budili iseljeničku svijest ka crnogorskoj nezavisnosti i jasno slali poruku građanima Crne Gore o putu koji slijedimo" poručuje Mandić.

Kako je napomenuto u saopštenju, u tu borbu, bez ikakve pomoći od vlasti u Crnoj Gori - izuzimajući Maticu Crne Gore, PEN Centar i tadašnje medije: Monitor, Liberal, Republika, Crnogorski književni list, Pobjeda, pa u početku i list "Vijesti" i pojedina studentska glasila, ušli su sami i povezivanje dijaspore vodili putem nekoliko web sajtova koji su dobro poznati crnogorskoj dijaspori, ali ne i u Crnoj Gori.

"Čak i oni kojima je dužnost da prate rad naših udruženja, nemaju dovoljno saznanja šta je sve naša pomenuta dijaspora do danas uradila. Crnogorska etnička zajednica ostaje posvećena promociji Crne Gore u pravom smislu te riječi i otvorena za saradnju sa svim udruženjima koji Crnu Goru doživljavaju svojom domovinom" zaključio je predsjednik CEZA, Mihailo Mandić.