Objavila: M.L.B.

ORAV UPOZORAVA

Blage kazne za porodično nasilje

Primjena Istanbulske konvencije, kojom su predviđeni sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja sporo napreduje, a institucije su malo napredovale u povećanju senzitivnosti za ta pitanja, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav.

On je danas, na okruglom stolu „Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja – Istanbulska konvencija“, koji je organizovao Savjet Evrope, rekao da su efikasni servisi za podršku žrtvama nešto što tek treba uslijediti zajedno sa, kako je naveo, pristupačnijom pravnom pomoći.

„EU je snažno posvećena okončanju rodno senzitivnog nasilja. Naš cilj je da doprinesemo promjeni ovih vrijednosti, percepcija i praksi u društvu, odnosno da idemo u pravcu onoga što promoviše ljudska prava i promoviše jednakost na svim nivoima“, istakao je Orav.

Prema njegovim riječima, sistematke promjene dolaze samo sa adekvatnim odgovorom krivičnog sistema na rodno zasnovano nasilje.

„Zbog toga što nije adekvatan odgovor sudstva, uključujući neadekvatnu pravnu pomoć, čini žrtve nasilja obeshrabrenim da prijavljuju nasilje i dovodi ih u situaciju koja je ponižavajuća za njihovo ljudsko dostojanstvo i koja ugrožava njivo zdravlje i rizikuje njihove živote“, ocijenio je Orav.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je da je porast krivičnih djela nasilja u porodici uticao na pooštavanje kaznene politike u proteklom trogodišnjem periodu.

"2014. godine u strukturi izrečenih osuđujućih osuda kazna zatvora je izrečena samo u 27 odsto takvih predmeta, dok je u 2017. godini broj izrečenih kazni zatvora porastao u visini od 50 odsto. Ovako orjentisana kaznena politika sudova jasno ukazuje na opredijeljenost sudstva da kazne koje se izriču počiniocima ovih krivičnih djela budu srazmjerne njihovoj težini, a sve u cilju postizanja generalne i specijalne prevencije krivičnih djela nasilja u porodici“, istakla je Medenica.

Kako je navela, u modernom društvu se očekuje da žena ima sve ono što je uvijek tražila – „otvorena vrata školstva, puna politička prava i podršku civilizovanog društva“.

„Međutim, u slučajevima prisustva nasilja nad ženama moramo uložiti dodatne napore kako bi sve planirane mjere prevencije i suzbijanja nasilja bile djelotvorene. Da bi mjere bile djelotvorne, one moraju praćene koordinisanom saradnjom nadležnih organa u cilju podizanja nivoa svijesti da bračnu ili vanbračnu zajednicu treba da karakterišu jednakost polova, cjelokupnost sličnosti i poštovanje prava, a nikako stereotipi prošlosti i superiornosti jačeg pola“, istakla je Medenica.

Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, Dragoljub Drašković, smatra da jačanje kapaciteta institucija nije jedini ni najvažniji mehanizam borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, pogotovo ako se, kako je rekao, ima u vidu da se kao jedan od ključnih problema u borbi protiv nasilja nad ženama pojavljuje sistemsko neprijavljivanje nasilja.

„Zato, svaku zakonodavnu reformu treba da prati zalaganje za podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti i podrška osnaživanju žena u svim oblastima javnog života“, ocijenio je Drašković.

Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Angela Longo, kazala je da u toj međunarodnoj organizaciji smatraju da nasilje nad ženama predstavlja veliko kršenje ljudskih prava „i jedan oblik diskriminacije nad ženama“.

„Nasilje nad ženama, uključujući porodično nasilje, prisutno je u svim državamna članicama Savjeta Evrope.To nije samo izazov za Crnu Goru, već je izazov za sve druge države“, istakla je Longo.