[ Mina, objavila B.B. ]

AZLP UKAZUJE NA ZLOUPOTREBE

Cilj nekih zahtjeva da preopterete državne organe

Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) svakodnevno se podnosi veliki broj zahtjeva, a nekima od njih cilj je da preopterete državne organe, a ne da dobiju informaciju od javnog značaja, ocijenio je predsjednik Savjeta tog tijela, Muhamed Đokaj, na otvaranju projekta "Jačanje kapaciteta AZLP i slobodan pristup informacijama".

On je rekao da je prisutna pojava velikog broja nevladinih organizacija, koje se registruju svakog dana i Agenciji upućuju veliki broj zahtjeva za pristup slobodnim informacijama.

"Crna Gora i Agencija su ostvarile svoj cilj, javna uprava je otvorena, državni organi su transparentni i Zakon o slobodnom pristupu informacijama funkcionise", dodao je Đokaj.

On je kazao da su određeni djelovi društva imali cilj da blokiraju rad Agencije, te da takvi "korisnici" budžeta Crne Gore, u tome nijesu uspjeli.

Đokaj je naveo da Upravni sud, kada su u pitanju žalbe na rad Agencije, uglavnom odlučuje u njihovu korist.

"Upravni sud uglavnom odlučuje u našu korist. Stigli smo do 90 odsto prolaznosti naših rješenja", zaključio je Đokaj.

On je pozvao advokatsku komoru da reaguje, jer, kako je rekao, postoji uhodana šema advokata koji uzimaju novac od utuženja.

Đokaj je upozorio da je broj utuženih predmeta Agencije ogroman.

"Svaki naš papir i akt se utužuje, zbog novca i uhodanog sistema, radi se o klasičnoj zloupotrebi prava na slobodan pristup informacijama i kršenju ustava", smatra Đokaj.

Kako je saopštio, od početka svog mandata, ukazivao je na nedostatke Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije uravnotežen sa Zakonom o upravnom postupku (ZUP) i sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

"Ćutanje administracije je glavni problem. Institut zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama ne postoji u zakonu", kazao je Đokaj.

Generalni direktor Direktorata za državnu upravu Ministarstva javne uprave, Danijela Nedeljković Vukčevič, kazala je da je slobodan pristup informacijama važan segment svakog demokratskog društva i da je evidentno da se to pravo u praksi često zloupotrebljava.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju otvorenost javne uprave, nezadovoljstvo civilnog sektora i zainteresovanih građana je izraženo.

"Da više koristimo pravo proaktivnog objavljivanja informacija, imali bismo i manji broj zahtjeva, ćutanja uprave i manji broj žalbi“, navela je Nedeljković.

Savjetnica glavnog pregovarača Kancelarije za evropske integracije, Ivana Vujošević, kazala je da je cilj projekta da se centralni i lokalni organi vlasti što bolje pripreme za sprovođenje strategije reforme javne uprave.

Prema njenim riječima, EU će implementaciju te strategije popdržati i sa četiri miliona eura, a ta uplata se očekuje već sljedećeg kvartala.

Vujošević je kazala da Hrvatska i Crna Gora sarađuju u pet projekata, koji se najčešće odnose na demokratsko upravljanje i inovacije.

Predstavnica Središnje agencije za finansiranje i ugovaranje Hrvatske, Nirvana Sokolovski, rekla je da će se projekat sprovoditi šest mjeseci i da će ta agencija pružiti administrativnu i tehničku pomoć Crnoj Gori.

Hrvatska povjerenica za informisanje, Ana Marija Musa, kazala je da joj je čast što je projekat povjeren Povjereniku za informisanje Hrvatske koja je i vodeća u regionu i šire po sprovođenju prava na slobodan pristup informacijama.

Centralnu ulogu u ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama, kako je kazala, ima AZLP, koju treba neprestano jačati i osiguravati njenu nezavisnost i kapacitete i uklanjati nedostatke pravnog okvira.

Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Androne Urbonaviciute, kazala je da je projekat na kom sarađuju Hrvatska i Crna Gora važan, jer bi trebalo da približi Crnu Goru evropskim praksama.

Ambasador Hrvatske, Veselko Grubušić, istakao je važnost ovakvih programa koje Hrvatska koristi da pomogne susjednim državama u procesu pregovaranja i pristupanja EU.

Projekat finasira EU sa 250.000 eura i on ima dvije komponente, sa ukupno 11 aktivnosti.

Jedna se odnosi na omogućavanje prava na pristup informacijama putem zahtjeva i drugi na online dostupnost.

Cilj projekta, prema riječima učesnika konferencije je postizanje bržeg rješavanja zahtjeva, kao i smanjenje ćutanja administracije.