[ Objavila B.B. ]

BANKA HRANE

Država da ima empatije i za svoje građane koliko i za azilante

U Crnoj Gori se trenutno nalazi više hiljada migranata, kojima država obezbjeđuje smještaj i hranu, a država bi trebala da ima više empatije i prema svojim građanima koji su socijalno ugroženi, pa da i njih smjesti, makar im plati zakupninu prostora u kojem žive, ističu u Banci hrane.

Kako dodaju, polovini tražilaca azila prispjelih u našu državu se plaća privatan smještaj i hrana, a druga polovina je u Skloništu za azilante.

"Ono što je neprihvatljivo je da država Crna Gora nema empatiju niti zakonsku obavezu da socijalno ugrožene porodice koje žive u Crnoj Gori smjesti - plati im zakupninu prostora u kojem žive. Najveći broj njih plaća stanarinu od male socijalne pomoći koja iznosi od 63.50 do 120.70 eura. Često je stanarina i veća od socijalnog primanja. Veliki je broj i onih koji primaju minimalnu zaradu, a ima i dosta penzionera kojima je kirija najveća troškovna stavka. Besplatan obrok u Narodnim kuhinjama može dobiti samo mali broj naših porodica. Oni nemaju, kao što to imaju azilanti ni besplatnu struju, obuću, odjeću", napominju u ovoh humanitarnoj organizaciji.

Skoro tri mjeseca, kako ističu, se azilanti pojavljuju na biro rada kako bi stekli pravo da dobiju i socijalnu pomoć i sva druga prava koja imaju socijalno ugroženi građani u Crnoj Gori.

"Još u decembru 2014. godine UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava preporučio je Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom. Od 2010. socijalna pomoć se povećala svega sedam eura i kao opravdanje se navodio nedostatak novca. Da li sada imamo više novca, pa možemo dati i azilatima socijalnu pomoć? AKo je tako zašto ne povećamo socjalnu pomoć i našim socijalno i materijalno ugroženima", zapitali su u Banci hrane.

Dodaju da je dječiji dodatak uskraćen mnogim porodicama u Crnoj Gori. Mogu ga dobiti samo korisnici socijalne pomoći i to za najviše troje djece. Dječiji dodatak djeci nije dovoljan ni za osnovne potrebe, bez obzira u kojem su uzrastu, jer iznosi svega 24 eura.

"Ni za to povećanje nemamo novca. Ukinuli smo Sklonište za beskućnike, jer je, kako reče jedan zvaničnik, ekonomski neisplativo. Smatramo da je država dužna da pomaže socijalno ugroženima zato što država tome služi, da olakša život svojim građanima, da ih unaprijedi kao pojedince i da im pomogne da se staraju sami o sebi i na taj način doprinesu sistemu u cjelini. Ništa od toga nije u fokusu premijera i njegovih ministara", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Kako se dodaje, političar izabran na neku funkciju predstavlja sve građane, bez obzira na to da li su glasali za njega/nju, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku pripadnost, seksualno opredjeljenje, sindikalnu aktivnost ili bilo koju drugu ličnu karakteristiku.

"Da li nas brine kao državu što sve veći broj građana Crne Gore želi da se iseli iz nje, imamo li strategiju da ljude zadržimo i ponudimo im bolje uslove za život i rad", zapitali su se u Banci hrane.