VEĆI IZVOZ, ALI…

Za uvoz voća i povrća 22 miliona

Pozicioniranje na tržištu jedan je od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanijama, jer je potrošačke navike društva teško mijenjati, posebno u sektoru hrane, ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore.

Predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije PKCG saopštili su da je pred privrednicima stalni cilj da povećaju proizvodnju i naprave proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet, kao i cijenu koja mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu.

“Posljednjih godina evidentno je da izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stalno raste, pa je za posljednje tri godine povećan oko 22 odsto”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Oni su naveli da se, kada je riječ o izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, mora uzeti u obzir takozvani “izvoz na pragu”, odnosno prodaja domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu kroz turističku tražnju, koji se često se naziva i “nevidljivi izvoz” i čija se vrijednost još ne može precizno odrediti.

„S druge strane, veća turistička tražnja zahtijeva i povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili proizvodi u nedovoljnim količinama da zadovolji potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje”, kazali su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede PKCG.

Oni su podsjetili da se crnogorski poljoprivredni proizvodi nalaze na tržištima zemalja u okruženju, o čemu svjedoči i podatak da se godišnje izvozi oko osam hiljada tona voća i povrća u vrijednosti od oko 7,3 miliona eura.

Godišnje se, kako su dodali, uveze oko 22 miliona eura voća i povrća, od čega oko osam miliona banana i južnog voća.

„Pri tome treba imati u vidu da su kvalitet i cijena opredjeljujući prilikom prodaje proizvoda, tako da prisustvo proizvoda iz uvoza bitno utiče na potrebu kompanija da stalno rade na konkurentnosti proizvoda“, smatraju predstavnici PKCG.

Oni su objasnili da se Crna Gora, uključivanjem u međunarodne tokove trgovine, kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanjem međunarodnih ugovora, obavezala da će prihvatiti da svoje poslovanje i legislativu prilagodi međunarodnim standardima.

“To podrazumijeva liberalizaciju tržišta, ali istovremeno otvara značajno veća tržišta za plasman crnogorskih proizvoda. Zbog jake tržišne utakmice proizvođači moraju stalno raditi na povećanju konkuretnosti proizvoda, koji prvo treba da nađu mjesto na domaćem, a zatim i na drugim tržištima”, kazali su iz PKCG.

Moćne strane kompanije, kako su naveli, rade stalno na poboljšanju marketinškog nastupa kako bi zadržale postojeća tržišta u sve jačoj konkurenciji, a glavni zadatak države je da stvori bolji poslovni ambijent u kojem će privrednici realizovati proizvodnju i plasirati proizvode na domaćem i stranom tržištu.

“Pomoć države poljoprivrednim proizvođačima opredjeljuje se kroz sredstva koja se odvajaju posebno za poljoprivredu, kroz Agrobudžet koji ove godine iznosi oko 20,3 miliona eura”, kazali su iz PKCG.

Oni smatraju da je Agrobudžet ove godine trebalo da iznosi oko 35 miliona eura.

„Imajući u vidu visinu izdvojenih sredstava za ovogodišnji Agrobudžet, jasno je da to nije dovoljno za postizanje značajnijih pomaka u proizvodnji, tako da je u narednom periodu neophodno povećati sredstva za podsticanje razvoja poljoprivrede“, poručili su iz PKCG.

Izdvajanje sredstava za Agrobudžet, kako su objasnili, ne predstavlja trošak već investiciju, koja će kroz korišćenje sredstava EU obezbijediti značajan dio za sopstveni razvoj.