Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

SLOBODNA TRGOVINA

Primjenom CEFTA sporazuma do rasta investicija

Uspješnom primjenom Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) uspostavljen je sistem bescarinske trgovine, što ima pozitivan uticaj na konkurentnost regionalnih ekonomija, ali bi njegova potpuna implementacija trebalo da dovede do rasta investicija, saopštili su predstavnici Ministarstva ekonomije.

Direktor Generalnog direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose s inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, Goran Šćepanović, je na okruglom stolu pod nazivom Deset godina od potpisivanja CEFTA sporazuma, kazao da je u prethodnom periodu dosta postignuto.

„CEFTA sporazum je potpisan u decembru 2006. godine, a potpisnice su bile Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Bugarska, Hvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Ruuminija, Srbija i Kosovo. CEFTA sporazum je zamijenio 31 bilateralni sporazum međusobno zaključen između njegovih potpisnica“, rekao je Šćepanović na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora (PKCG).

On je podsjetio da su članstvom u EU, Rumunija, Bugarska i Hrvatska istupile iz sporazuma.

„Kada pominjemo ono što bi trebalo unaprijediti, tu najveće inpute očekujemo od poslovne zajednice, jer smatramo da samo privrednici u principu znaju ono što bi trebalo poboljšati“, naveo je Šćepanović.

On je saopštio da su CEFTA zemlje jedan od najznačajnih partnera Crne Gore.

„Njihovo učešće u crnogorskoj robnoj razmjeni se sa 37 odsto u 2005. godini povećalo na 39 u prošloj. Izvoz proizvoda iz Crne Gore je realizovan u 72 zemlje, od čega je 77,1 odsto izvoza koncentrisano na deset zemalja, od kojih su četiri CEFTA članice – Srbija, BIH, Kosovo i Albanija“, objasnio je Šćepanović.

Prema njegovim riječima, sektor usluga igra rastuću ulogu u ekonomijama i trgovini svih potpisnica CEFTA.

Šćepanović je ocijenio da su trgovinske olakšice jedna od veoma važnih oblasti za razvoj regionalne trgovine.

„Netarifne barijere su i dalje veoma aktuelne i bitno opterećuju sporazum“, smatra Šćepanović.

Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, saopštila je da se okrugli sto organizuje u okviru crnogorskog predsjedavanja CEFTA sprazumom u ovoj godini, čiji su prioriteti dalja liberalizacija u trgovini uslugama, trgovinske olakšice i investicije.

Ona je navela da je programom predsjedavanja bilo planirano da poseban akcenat bude stavljen na unaprijeđenje dijaloga između privatnog i javnog sektora.

„Mogu konstatovati da po tom pitanju nijesmo do sada naišli na pozitivan stav javnog sektora u regionu“, kazala je Filipović.

Ona je, govoreći o ostvarenim rezultatima u robnom prometu, navela da je od poečtka sporazuma evidentiran rast.

„Od 2006. godine, kada je sporazum potpisan, rast ukupnog obima robne razmjene Crne Gore i potpisnica sporazuma iznosio je 30 odsto“, precizirala je Filipović.

Ona je navela da pored pozitivnih rezultata i dalje postoje velike mogućnosti za unaprijeđenje regionalne privredne saradnje.

Predstavnik kompanije Nikšićki mlin, Miloš Vukotić, saopštio je da ta firma najveći dio proizvoda plasira na domaće tržište, a oko 30 odsto na tržište Albanije.

„CEFTA spsorazum je u značajnoj mjeri doprinio konkurentnosti naše proizvodnje i proizvoda na tržištu Albanije, s obzirom na to da bez ovog sporazuma ne bismo bili u prilici da realizujemo prodaju na tom tržištu“, objasnio je Vukotić.

Direktor sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BIH, Ognjenka Lalović, rekla je da je ta država prihvatila sporazum da bi jačala svoju ekonomiju.

„Iako je CEFTA donijela određene olakšice u trgovini, u isto vrijeme je i napravila pritisak na naše ekonomije. Sve zemlje zapadnog Balkana, sa prostora bivše Jugoslavije posebno su liberalizovale tržišta“, dodala je Lalović.

U slučaju BIH, CEFTA je njen drugi partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni, u kojoj učestvuje sa oko 15 odsto.

„Dešavaju se u praksi neke netarifne barijere koje su i 'normalne' u određenim trgovinskim odnosima, ali ono na šta apelujemo je da se one što prije na bilateralnoj osnovi rješavaju“, smatra Lalović.

BIH sa Crnm Gorom, kako je precizirala, nema zvanično zabilježenih barijera.

„Imali smo samo jednu reakciju prema tržištu Crne Gore, a to je Pravilnik o listi proizvoda i označavanju koji je stupio na snagu u julu. Mi smo apelovali da se on ne prmjenjuje u onom dijelu gdje je obavezno stavljanje Brajevog pisma na sve proizvode, jer prema našim saznanjima to nigdje u EU ne postoji, a ugrožava naš plasman proizvoda iz oblasti hemijske industrije na crnogorsko tržište", objasnila je Lalović.

Specijalista za spoljnu trgovinu u kompaniji Neregelia, Milovan Bulatović, saopštio je da je CEFTA sporazum donio jako puno benefita.

„To se prvenstveno ogleda u pojednostavljenju postupaka i uklanjanju barijera u trgovini u regionu. Carisnke stope su na preferencijalnom nultom režimu, što nam je pojeftinilo uvoz i uticalo na cijene u regionu“, rekao je Bulatović.

On je naveo da i dalje ima određenih bescarinskih barijera u dijelu inspekcijskih službi.

„Tu ima prostora za njihovo uklanjanje, jer već postoje rješenja samo je pitanje usaglašavanja članica“, smatra Bulatović.

Predstavnik Privredne komorae Srbije, Ivana Stevanović, saopštila je da je benefit primjene CEFTA sporazuma što je uspostavio trgovinske tokove u regionu koji su prethodno bili isprekidani.

„Sporazum je unaprijedio razmjenu, standarde proizvodnje i uslove poslovanja, ali i dalje postoje odrđeni problemi u prometu“, zaključila je Stevanović.