[ Mina biznis; Objavila: J.B.Č. ]

STRATEGIJA DO 2030.

PKCG: Sprovoditi projekte održivog razvoja

Država i privreda moraju uspostaviti efikasnu međusobnu komunikaciju, kako bi se ojačao kapacitet poslovnog sektora da preuzme izradu i sprovođenje zahtjevnih projekata održivog razvoja i predlaže realna i sprovodiva rješenja, saopštio je potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Stanko Zloković.

On je danas na okruglom stolu pod nazivom Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine (NSOR) i koncept održive proizvodnje i potrošnje, koji je organizovan u PKCG, kazao da je cilj da se privrednici upoznaju sa obavezama koje proističu iz Akcionog plana tog dokumenta.

Zloković je objasnio da je Strategija usmjerena na dugoročno djelovanje u ključnim područjima na kojima se temelje i strateški pravci razvoja Crne Gore, a to su prirodni resursi, usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, rast energetske efikasnosti i povezivanje prostora.

“PKCG konstantno radi na jačanju menadžerske svijesti u pogledu značaja usvajanja principa održivog poslovanja, pa je inicirala osnivanje Centra za čistiju proizvodnju u Crnoj Gori”, rekao je Zloković.

Prema njegovim riječima, održivi razvoj zadovoljava potrebe sadašnjice, a istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Pojam održivog razvoja obuhvata ekonomsku uspješnost i društvenu odgovornost, uz istovremenu zaštitu prirodnih i ljudskih resursa.

“Održivi razvoj nije stanje nego proces koji se nikad ne završava na određenom nivou kvaliteta, već se stalno nastavlja i unaprijeđuje. Temeljna prepreka njegovom bržem i cjelovitom ostvarivanju je postojeći globalni model društvenog i ekonomskog razvoja koji se temelji na neoliberalnom konceptu kapitalizma”, poručio je Zloković.

Implementacija sistema upravljanja životnom sredinom, kako je naveo, posebno za proizvodne organizacije koje učestvuju na globalnom tržištu, postaje sve više nešto što se podrazumijeva.

To znači da će, kako na mikro, tako i ostalim nivoima, biti potrebno razviti kompetenciju za upravljanje integrisanim sistemima upravljanja.

“Na globalnom nivou i u Evropskoj uniji (EU) učinjeni su znatni napori na buđenju i razvoju svijesti o potrebi prihvatanja koncepta održivog razvoja. Saglasnost se postiže kada se radi o donošenju dokumenata, ali problem nastaje u implementaciji. Radi se o problemima koji ne trpe odlaganje”, ocijenio je Zloković.

On je dodao da su pred Crnom Gorom, kao budućom članicom EU, velike i finansijski izuzetno zahtjevne obaveze na području zaštite životne sredine u narednih deset godina.

“Brojni su problemi na putu ka uspostavljanju održivog razvoja u Crnoj Gori. Neizostavna je materijalna komponenta, ali i intelektualna. Crnoj Gori nedostaje novac, ali i stručnjaci koji će raditi na projektima koji se pred njom postavljaju na putu održivog razvoja, kao komponente zaštite životne sredine”, smatra Zloković.

PKCG je okrugli sto organizovala u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Regionalnim centrom za održivu proizvodnju i potrošnju (SCP/RAC).

Skup je održan u okviru Mediteranskog akcionog plana Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UN), uz podršku Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine PKCG.

Rukovodilac Odjeljenja za održivi razvoj i integralno upravljanje morem i priobalnim područjem u Ministarstvu, Jelena Knežević, predstavila je Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, sa fokusom na koncept održive proizvodnje i potrošnje.

Knežević je podsjetila na obaveze koje privrednici imaju u okviru sprovođenja Akcionog plana Nacionalne strategija.

“Nacionalna strategija je planirana kao 15-ogodišnji dokument. Strategijom se utvrđuju principi, strateški ciljevi i mjere za dostizanje dugoročnog održivog razvoja crnogorskog društva, uzimajući u obzir postojeće stanje i preuzete međunarodne obaveze, prioritetno Agendu UN za održivi razvoj do 2030 godine”, kazala je Knežević.

Riječ je o krovnoj, horizontalnoj i dugoročnoj razvojnoj strategiji Crne Gore, koja se ne odnosi samo na ekonomiju i životnu sredinu, već i na nezamjenjive ljudske resurse i dragocjeni društveni kapital.

Strategija integriše zahtjeve Agende UN za održivi razvoj u nacionalni kontekst kroz mjere definisane u Akcionom planu za period do 2030. godine.

Ona od Agende preuzima svih 17 ciljeva, 167 zadataka relevantnih za Crnu Goru, kao i 241 indikator.

Knežević je saopštila da u NSOR-u centralno mjesto zauzimaju četiri stuba – ljudski, društveni, prirodni i ekonomski resursi.

“To nije ekološka već razvojna strategija, koja se na održiv način odnosi prema ekonomskom razvoju i prema integraciji zaštite životne sredine”, objasnila je Knežević.

Ona je podsjetila na značaj realizacije aktivnosti čije sprovođenje je predviđeno u narednom periodu, a koje se ogledaju u poboljšanje resursne efikasnosti i ozelenjavanje kroz razvoj i primjenu operativnih instrumenata održive potrošnje i proizvodnje u sektorima turizma, poljoprivrede, građevinarstva i prerađivačke industrije sa ciljem povećanja nivoa konkurentnosti crnogorske ekonomije za održivi razvoj i otvaranja zelenih radnih mjesta.

U dokumentu se navodi da su ključni problemi korišćenja i upravljanja ekonomskim resursima ublažavanje klimatskih promjena, put ka resursnoj efikasnosti i održiva potrošnja i proizvodnja.

Kada je riječ o ekonomskim resursima radi se o uvođenju zelene ekonomije.

Organizacija okruglog stola predstavlja prvu u nizu aktivnosti čiji je cilj promocija koncepta održive potrošnje i proizvodnje i benefita koje preduzeća mogu da ostvare kroz primjenu koncepta u praksi.