[ Pobjeda, Objavila: J.B.Č. ]

STRANE INVESTICIJE

Za deset mjeseci uloženo 380 miliona eura

Strani investitori iz 74 zemlje u Crnu Goru su za deset mjeseci ove godine uložili neto 380 miliona eura, što je blizu 22 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Tri prva mjesta drže Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) sa blizu 87 miliona eura, Rusija 50 miliona eura i Azerbejdžan 45 miliona eura, kazali su Pobjedi iz Centralne banke (CBCG).

Bruto investicije iznose 500 miliona eura.

Stranci su u preduzeća i banke u Crnoj Gori uložili 143,7 miliona eura, kupovinu nekretnina 120,6 miliona i u interkompanijski dug, odnosno ulaganje koje ne povećava osnovni kapital 201 milion eura.

Na pitanje koji su najveći projekti u koje je investirano, iz CBCG su odgovorili da nemaju te podatke.

"Centralna banka ne raspolaže tim informacijama, jer ne vodi evidenciju na način koji bi omogućio izvođenje ovih podataka", objasnili su iz CBCG.

Italija je po ulaganjima u Crnu Goru na četvrtom mjestu sa 38,2 miliona eura. Slijede Njemačka sa 35,2 miliona, Švajcarska sa 31,56 miliona, Srbija sa 27,39 miliona, Kipar sa 23,7 miliona, Turska sa 19 miliona, Španija sa 13,8 miliona euraa.

Iz UAE je najviše ili 67,9 miliona eura uloženo u domaća preduzeća i banke, a na drugom mjestu je Azerbejdžan sa 45 miliona.

Rusi prednjače po ulaganjima u nekretnine, 35,6 miliona eura, a Italijani sa 36,9 miliona eura u ulaganju koje ne povećava osnovni kapital - takozvani interkompanijski dug.

Od zemalja regiona najviše je uloženo iz Srbije 27,3 miliona eura, Bosne i Hercegovine 3,5 miliona, Slovenije 3,4 miliona, Kosova 1,8 miliona eura.

Komentarišući povećanje investicija za više od petine ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da je to značajno za ekonomiju.

"Mnogo je dobro što u ovim uslovima nije došlo do pada stranih direktnih investicija, a bilo kakvo povećanje može se smatrati dobrim rezultatom. Povećanje za petinu je dosta značajno. Nažalost, ovo veliko povećanje nije dovoljno da amortizuje neke druge negativne efekte spoljnotrgovisnog deficit", smatra Drecun.

Drecun je kazao da raduje činjenica da ruski investitori nijesu baš poslušali politički stav svoje Vlade i da su prvenstveno gledali svoj lični interes.

"To govori da Crna Gora i nema ništa protiv ruskih investitora. Naprotiv. Dobro je da čak iz ove zemlje, čija je zvanična politika na neki način suprotstavljena sa Crnom Gorom, imamo visok priliv. Sve ovo znači da se Crna Gora može smatrati dobrom investicionom destinacijom", rekao je Drecun.

On je naveo da nije dobro što su investicije iz velikih zapadnih zemalja u tragovima zastupljene.

Na pitanje zašto u Crnoj Gori nema više američkih investitora, Drecun kaže da nema jasan odgovor.

"Američki investitori su daleko najoprezniji. Možda nema dovoljno prostora za hedžovanje, a i nijesu do te mjere sigurni u političko pravni ambijent da bi uložili. To pokazuje da moramo raditi na poboljšanju pravne sigurnosti investitora i rezultati će doći", smatra Drecun.

Treba, kako je ocijenio, stvarati uslove za privlačenje investicija u realni, a ne samo u sektor usluga.

"Na privlačenju tih investicija treba i može mnogo više da se uradi. Da se dovedu renomirane kompanije koje bi od nule započele investicije u Crnoj Gori", naveo je Drecun.

U slučaju da u narednom periodu počnu da padaju strane investicije, Drecun je saopštio da bi rizik bio dvostruk.

"Imali bismo ekonomski rizik i značajno bi pao imidž Crne Gore. Platni bilans, koji je uslovljen ogromnim spoljnotrgovinskim deficitom, trpio bi negativne posljedice", zaključio je Drecun.