TV MAGAZIN

Čije su naše šume?

Iako je Crna Gora bogata šumom, način na koji se koncesije dodjeljuju, često privilegovanim, ugrožava opstanak brojnih pilana i manjih porodičnih fabrika na sjeveru Crne Gore. Slovenija je koristila isti model dodjele koncesija, koji se takođe pokazao neefikasnim. Potom su osnovali privredno drustvo u vlasništvu države, koristeći iskustva Austrije i Njemačke.

U Beranama ima 25 pilana sa oko 300 zaposlenih, a svega tri koncesionara dobijaju koncesije, tvrdi predsjednik Udruženja malih koncesionara Radomir Anđić. Oni su od 2007. do 2014. imali ugovore ali se i dalje, kako tvrdi, po njihovoj mjeri rade javni pozivi, uključujući i ovaj za 2018.

Povlašćeni koncesionari plaćaju državi za kubik oblovine od 13 do 17 eura, a količine koje nijesu mogli da prerade prodaju manjim koncesionarima ili izvoze u Albaniju po cijeni od 75 eura. Anđić kaže da je od 2014-2016, na Kosovo, izvezeno 300.000 kubika.

Zbog sumnji u zakonitost postuka dodjele koncesija i kršenja ugovora, Udruženje je tužilaštvu podnijelo prijavu protiv privilegovanih koncesionara koji su, kako kažu, duplo posjekli oblovine od ugovorene količine.

U Specijalnom državnom tužilaštvu, kazali su nam, da su formirali spise predmeta u vezi sa dodjelom koncesija na području opština Berane i Rožaje. U toku je sprovođenje izviđaja radi provjere postojanja eventualnih nezakonitosti prilikom dodjele koncesija za korišćenje šuma i prilikom realizacije samih ugovora.

Svi, koji su konkurisali, ove godine, za koncesije biće još jednom provjereni saopštio nam je Nusret Kalač iz Uprave za šume. Na to su se odlučili nakon prigovora koji su dobili od novog udruženja drvoprerađivača iz Berana. Oni su se žalili Upravi na broj zaposlenih kod koncesionara koji su kupili drvo.

Iz ministarstva su predlagali malim koncesionarma da se udruže i tako lakše dođu do koncesija. No, iako su formirali konzorcijum i ponudili veću cijenu za kubik, nijesu uspjeli da dođu do sirovine.

"Nerealno je tražiti bilanse iz prethodne godine ako firma nema sirovinu da pokrene proizvodnju", kažu u udruženju.

Iz DRI su zbog nedovoljno efikasne naplate prihoda od koncesija u Izvještaju koji je objavljen početkom godine predložili i izmjenu koncepta korišćenja šuma. I iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju formiranje privrednog društvo u vlasnišvu države koje će gazdovati šumama.

U MANS-u tvrde da novi koncept koncesionog korišćenja šuma znači i novo zaduživanje države.

Slovenija je koristila isti model dodjele koncesija kao i Crna Gora, koji se takođe pokazao neefikasnim. Osnovali su privredno društvo u vlasništvu države, koristeći iskustva Austrije i Njemačke.

Marijan Pogoršek iz slovenačkog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kaže da je novi model opravdao očekivanja, prije svega sa ekonomskog aspekta. Država ima oko 20% kapaciteta za sječu, ostalo se realizuje putem postupka javnih nabavki. Ranije smo dobijali 11 eura za kubni metar, a u posljednje dvije godine, od kada država upravlja šumama taj iznos se kreće oko 25 eura. U Sloveniji imamo oko milion i dvjesta hiljada kubika predviđeno za sječu, znači oko 15 miliona više na godišnjem nivou za državni budžet. Profit za svaki kubni metar se povećao 2,5 puta. Nijesmo uvodili nove koncesije, već smo ih ukinuli, država neposredno upravlja šumama, sječom i prodajom drveta.

Opširnije gledajte večeras u TV Magazinu u 20:05 na Prvom program. A u jednoj od narednih emisija pogledajte priču o dugovanjima za koncesije na šume, kako je umanjivana naknada privilegovanim koncesionarima, i kako je Uprava za šume tek 2017 utvrdila bilanse o drvnoj masi i finansijskom zaduženju najvećeg koncesionara Vektre Jakić.

Priča je rađena u okviru projekta "Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!", koji sprovode CGO sa RTCG i Portal Ul-info. Projekat finansira Evropska unija.

Kristina Pavićević, TVCG