Žabljak
Oblačno
4.9 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
9.2 °C
Herceg Novi
Vedro
20.9 °C
Nikšić
Vedro
13.6 °C
Cetinje
Vedro
18.3 °C
Bar
Vedro
20.4 °C
Podgorica
Vedro
19.7 °C
Kolašin
Pretežno vedro
9.6 °C

Ekonomija

[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

OCIJENJENO NA DEBATI U PG 19. 09. 2018. 14:05   >>  14:24 0

OCIJENJENO NA DEBATI U PG

Rast javnog duga problem zemalja regiona

Sve zemlje regiona bilježe rast javnog duga zbog slabe fiskalne discipline i nepostojanja srednjoročnog plana upravljanja, a jedan od pokretača razvoja moglo bi da bude veće podsticanje privatnog umjesto javnog sektora, ocijenjeno je danas na javnoj debati u Podgorici.

Predstavnica Svjetske banke (SB), Sanja Madžarević Šujster, kazala je da od povećanja javnog duga boluje čitava regija i da državama nedostaje srednjoročni fokus.

"Sve zemlje su povećale javni dug. Države su u fazi velike volatilnosti odnosno nesigurnosti i slabe fiskalne discipline. Regija ima potencijala, ako svi građani daju podstrek", kazala je Madžarević Šujster na javnoj debati na temu javnog duga u zemljama regiona, koju je organizovala regionalna koalicija Balkan Monitoring Public Finanaces.

Debata je organizovana u okviru projekta Nevladine organizacije kao ravnopravni partneri u monitoringu javnih finansija.

Madžarević Šujster je podsjetila da su sve zemlje regiona investirale u autoputeve, što su projekti sa dugim povratom investicije.

Ona je, na pitanje kako komentariše to što je crnogorska Vlada od 500 miliona eura koje je pozajmila emisijom euraoobveznica, 300 miliona iskoristila za refinansiranje, dok se 200 miliona nalazi u budžetskoj rezervi i na njih se plaća kamata, odgovorila da je to proces koji traje.

"Mislim da se ne radi od 200 miliona eura, ali to je proces koji traje. Pretpostavljam da će Vlada izaći sa tim podatkom. Može se desiti da ćete imati u depozitima sredstva za refinansiranje naredne godine. Pametno je sačuvati neiskorišćena sredstva i ne zaduživati se naredne godine", rekla je Madžarević Šujster.

Ona je objasnila da male zemlje uvijek imaju veće depozite upravo zbog te volatilnosti i nesigurnosti da li će naredne godine imati pristup tržištu i po kojoj kamatnoj stopi.

"Važno je postaviti čvrste institucije koje imaju svoje jasno definisane zadatke, a to je Ministarstvo finansija koje mora braniti održivost javnih finansija, realno planirati i jačati kontrolu javnih sredstava", kazala je Madžarević Šujster.

Koordinatorka za javne finansije u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Ines Mrdović, smatra da crnogorska Vlada nema jasnu viziju u pogledu upravljanja javnim finansijama i da je to ono što je zastrašujuće.

"Ova Vladina politika u javnim finansijama je riskantna i maltene na ivici žileta. Vlada radi ono što hoće, nikoga drugoga ne konsultuje i gluva je za sve savjete koji dolaze sa drugih adresa", rekla je Mrdović.

Ona je saopštila da trenutni državni dug Crne Gore iznosi 70 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 3,1 milijardu eura.

Mrdović je navela da je državni dug 2007. godine iznosio 737 miliona eura.

"Dug se za deceniju povećao četiri puta. Tu nedostaje dug opština i neki stari dugovi, pa možemo reći da je ukupan sredinom ove godine iznosio 75 odsto BDP-a i to bez dobrog dijela dugova javnih preduzeća koji su misterija", tvrdi Mrdović.

Prema njenim riječima, očigledno da ne postoje limiti za zaduživanje.

Mrdović je navela i da je Vladi u prethodne dvije godine pola milijarde eura godišnje potrebno za likvidnost finansiranja budžeta i refinansiranje obaveza.

"Porazno je stanje javnih finansija. Državna kasa je hronično nelikvidna, a Vlada se zadužuje da bi krpila rupe u budžetu", saopštila je Mrdović.

Ona je rekla da je primjetan i dramatičan pad depozita, sa 167 miliona eura 2007. godine na prošlogodišnjih 29 miliona eura.

Mrdović je kazala da su neki od razloga "kraha javnih finansija" pomoć Prvoj banci 2008. godine, isplate garancija privatnim kompanijama i ogroman poreski dug.

"Sve to plaćaju građani kroz povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV), krizni porez na zarade i rast akciza. Vladi ne pada na pamet da poveća porez na dobit, sredi oblast koncesija i smanji glomaznu državnu administraciju", ocijenila je Mrdović.

Glavni urednik nedjeljnika NIN, Milan Ćulibrk, rekao je da građani u Srbiji i zemljama regiona ne znaju na koji način se troši njihov novac.

"Neshvatljivo je i sa kojom lakoćom prolaze neke tvrdnje i ideje predstavnika vlasti. Prva žrtva svih vlada u Srbiji su bile kapitalne investicije", kazao je Ćulibrk.

On smatra i da je postojanje suficita u budžetu odraz lošeg planiranja.

"Mi u Srbiji imamo visoka opterećenja", naveo je Ćulibrk.

Bivši ministar finansija Crne Gore i poslanik Skupštine, Raško Konjević, smatra da iznos javnog duga od 70 odsto BDP-a ne bi u perspektivi bio problem ako bi Vlada radila na drugim stvarima koje bi dodatno ojačale ekonomiju.

"Treba imati zajedničku politiku, bez obzira koja je struktura na vlasti. Potrebno je i ojačati srednjoročne fiskalne planove, jer svake godine imamo korekciju planova", objasnio je Konjević.

On je rekao i da ne zna koliko bi iznosio javni dug države, ako bi se uračunali i dugovi javnih preduzeća.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo