- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
25. 08. 2019.
08:50 >> 08:57
NOVI ZAKON O RADU
Neće više biti blanko otkaza
U toku je finalno usklađivanje novog zakona o radu, u kojem se najviše novina odnosi se na uređivanje radnog vremena, a njime će se i izbjeći mogućnost potpisivanja blanko sporazuma o prestanku radnog odnosa.
Koordinatorka radne grupe za izradu nacrta zakona, Vesna Simović-Zvicer, kazala je da je maksimalno prosječno radno vrijeme u toku sedmice, uključujući prekovremeni rad, 48 sati.
„Tom satnicom će biti obuhvaćeno i dežurstvo i period pripravnosti u toku kojeg je zaposleni bio angažovan po pozivu poslodavca. Određena odstupanja, koja su dozvoljena i EU standardima, biće dozvoljena za zaposlene u zdravstvu i u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, ukoliko to bude predviđeno posebnim zakonom“, rekla je Simović-Zvicer Pobjedi.
Dosta novina, kako je kazala, odnosiće se i na preraspodjelu radnog vremena, kao i na korišćenje odmora. Pravo na sedmični odmor će, osim prava na 24 sata odmora u toku sedmice morati obavezno da uključuje i dodatnih 12 sati odmora između dva radna dana – koji će se koristiti u kontinuitetu.
„Važna novina je i nemogućnost „kompenzacije“ prava na godišnji odmor naknadom štete. Ta mogućnost će postojati samo u slučaju prestanka radnog odnosa, dok će u toku trajanja radnog odnosa poslodavac biti obavezan da omogući korišćenje tog prava – bilo u rokovima koji su predviđeni zakonom ili po nalogu inspektora rada“, objasnila je Simović-Zvicer.
Važna novina, kako je rekla, predviđena je i kod sporazumnog prestanka radnog odnosa.
„Kako bi se izbjegla mogućnost potpisivanja blanko sporazuma o prestanku radnog odnosa, predviđeli smo da sporazumni prestanak radnog odnosa proizvodi pravno dejstvo tek od dana ovjere kod nadležnog organa“, navela je Simović-Zvicer.
Novim zakonom predviđeno je i da maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme bude 36 mjeseci, s tim da će se u taj period uračunati vrijeme tokom kojeg je zaposleni bio angažovan kod tog poslodavca preko agencija za privremeno ustupanje.
„Ovo je primjer kompromisnog rješenja, jer po sada važećem rješenju, ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključitivati do 24 mjeseca, ali ne postoje nikakva ograničenja u pogledu angažovanja zaposlenih preko agencija za privremeno ustupanje zaposlenih – tako da je angažovanje zaposlenih preko agencija u najvećem slučaju služilo kao instrument za neograničeno zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme“, rekla je Simović-Zvicer.
Osim ograničenja za agencije, predviđela su još neka, pa tako zaposleni može biti angažovan kod jednog poslodavca preko agencije najduže 24 mjeseca, a sa druge strane, ne može biti angažovan preko agencije ukoliko je kod tog poslodavca već bio u radnom odnosu duže od 24 mjeseca.
Simović-Zvicer je ukazala na još jedno novo ograničenje - poslodavac ne može koristiti usluge agencije ukoliko je njen osnivač ili ima udio u njenom vlasništvu.
„Ovo rješenje smo predvidjeli zbog činjenice da smo u praksi imali poslodavce koji su osnivali novo preduzeće – agenciju preko koje su angažovali zaposlene koji su prethodno kod njih bili u radnom odnosu. Poslodavac će ubuduće imati obavezu da vodi evidencije o zaposlenima koji su kod njega angažovani preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih“, dodala je Simović-Zvicer.
Коментари0
Остави коментар