Žabljak
Oblačno
9.8 °C
Pljevlja
Umjereno oblačno
13.4 °C
Herceg Novi
Vedro
27.9 °C
Nikšić
Vedro
19.3 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
26.9 °C
Bar
Pretežno oblačno
27.7 °C
Podgorica
Malo oblačno
25.8 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
26.8 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
14.4 °C

Ekonomija

[ Mina business; Objavila: M.M. ]

19. 07. 2020. 12:13   >>  12:12 0

SVJETSKA BANKA

Očekuje se veća opreznost banaka i skromnija kreditna aktivnost

U Crnoj Gori se, dok traje koronakriza, očekuje dodatna opreznost banaka, usporenija i skromnija kreditna aktivnost i stavljanje većeg naglaska na upravljanje rizicima, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da je potrebno pojačano praćenje finansijskog sektora. Viši specijalista za finansijski sektor u SB, Alper Ahmet Oguz, kazao je da je bankarski sektor u Crnoj Gori likvidan i dobro kapitalizovan.

"Primjetan je rast kreditne aktivnosti koji je podstaknut od domaćinstava, a ne preduzeća, što je karakteristika za ovaj region. Međutim, potrebno je obezbijedti i dodatno pojačano praćenje finansijskog sektora, odnosno pažljivo pratiti fukcionisanje, rad i poslovanje banaka“, rekao je Oguz.

On je dodao da su u SB zapazili blago pogoršanje situacije kada je u pitanju profitabilnost banaka i kvalitet aktive, ali da još ne znaju koliko će kriza trajati i kolika će biti njena stvarna težina.

„Zbog toga je potrebno pažljivo pratiti situaciju u bankama preko regulatora, Centralne banke (CBCG), i očuvati finansijsku stabilnost sistema, jer će kasnije u oporavku biti i te kako važna“, naveo je Oguz komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na finansijski sistem na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim na finansijski sistem odnose se na oblast fiskalne politike, siromaštva, tržišta rada i socijalne zaštite.

Oguz je poručio da je održavanje finansijske stabilnosti važan, ako ne i možda najvažniji zadatak u ovom trenutku.

„Zdrav bankarski sektor, koji je pokretač ekonomskog rasta, od ključnog je značaja, jer daje podršku očuvanju preduzeća i radnih mjesta“, objasnio je Oguz.

Prema njegovim riječima, očekuje se skromna i umjerena kreditna aktivnost, kao i to da banke zauzmu oprezniji odnos prema davanju kredita, zbog toga što se puni efekat i uticaj krize još ne zna.

„Bankama je izuzetno važno da mogu pravilno da procijene rizike i sagledaju bilanse stanja kompanija, kako bi onda pružili podršku održivim preduzećima u cilju očuvanja radnih mjesta“, dodao je Oguz.

On je kazao da je finansijski sektor pokretački motor rasta i da je zbog toga stabilnost banaka jedan od ključnih elemenata.

Oguz je saopštio da je uticaj pandemije koronavirusa nezabilježen u istoriji i da pogađa sve, i biznis i finansijski sektor, zbog čega su se banke suočile sa rastom rizika na svim mogućim poljima.

„I Crna Gora je, kao i druge zemlje, uvela mjere da ublaži rizike po finansijski sektor. Moratorijum je jedna od privremenih mjera koje je država uvela prvenstveno da spriječi propast održivih kompanija i smanji prelivanje drugih rizika na bankarski sektor. Međutim, ono što treba uraditi da bi ta mjera bila u najvećoj mjeri djelotvorna je da bude pažljivo ciljana“, tvrdi Oguz.

On je rekao i da finansijski sektor može da odigra jednu od ključnih uloga u ublažavanju posljedica krize po realni sektor, u smislu obezbjeđivanja kratkoročnog finansiranja, dok se ne steknu uslovi za osiguravanje dugoročnih finansijskih sredstava.

„Mnoga preduzeća su ostala bez gotovine i dovela u pitanje svoju likvidnost, pa takvo jedno kratkoročno finansiranje, dok se ne steknu uslovi za dugoročno, može pomoći da prežive i da sačuvaju održivost“, naveo je Oguz.

On je kazao da su banke u Crnoj Gori, prema podacima CBCG, dobro kapitalizovane i daju finansijsku podršku preduzećima i domaćinstvima, iako umjereno i skromno.

„Srećna okolnost je što su neke ranjivosti banaka riješene tokom prošle godine, što je veliki plus, jer sada ne moramo tim ranjivostima da se bavimo. Svakako je, zbog neizvjesnosti u vezi smislu trajanja pandemije, neophodno pažljivo pratiti razvoj situacije sa bilansima stanja banaka i kvalitetom njihove aktive“, upozorio je Oguz.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je uspjela da uspostavi solidne tampon zone kada je u pitnju likvidnost i da značajno unaprijedi stabilnost sistema od ranije globalne krize.

„Država je neke od ranjivosti sistema uspjela da riješi tokom prošle godine, što je značajno povećalo finansijsku stabilnost, a takođe je počela i sa implementacijom značajnih reformi u bankarskom sektoru“, saopštio je Oguz.

Kako je naveo, što se tiče prvog kvartala ove godine, primjetno je da su zone raspoloživog kapitala u zdravom stanju.

„Što se tiče kvaliteta aktive i profitabilnosti, došlo je do blažeg pada, zbog čega je sada potrebno pažljivo pratiti kako se u tom dijelu razvija situacija. U ovom trenutku nema direktnog rizika u smislu kolapsa sistema, ali je, zbog toga što ne znamo koliki će ukupan stres po ekonomiju biti, važno pojačati i dodatno unaprijediti aktivnosti praćenja razvoja situacije u sistemu“, dodao je Oguz.

On smatra da je bitno sagledati kakvu je štetu do sada kriza nanijela bilansima stanja i prihodima domaćinstava.

„Banke će svakako ostati oprezne i očekujemo da se nastavi umjereno ili stidljivo kreditiranje, dok se situacija koliko toliko ne riješi. Banke će biti vrlo oprezne u davanju ili produžavanju kredita klijentima, pažljivije će razmatrati situaciju u kojoj se svaki klijent nalazi, kao i njihove prihode i profit“, poručio je Oguz.

U takvom kontekstu je, kako smatra, bitno ojačati povjerenje i otpornost finansijskog sektora, prije nego dođe do razvoja eventualnog drugog talasa pandemije.

„U tom smislu potrebno je imati na umu nekoliko stvari. Neophodno je ojačati i unaprijediti mikroprudentnu mrežu finansijske sigurnosti, raditi na upravljanju kriznom situacijom i izgraditi neki okvir insolventnosti, posebno za slabija preduzeća“, saopštio je Oguz.

Prema njegovim riječima, centralne banke regiona i drugi nadzorni organi moraju intenzivno da prate razvoj situacije, kreditne i trendove likvidnosti i očuvaju i izrade što jače tampon zone likvidnosti i kapitala.

Komentarišući moratorijum na otplatu kredita u Crnoj Gori i tvrdnje predstavnika pojedinih opozicionih partija da je građanima i privredi tokom tog tromjesečnog perioda obračunato 30 miliona EUR kamata, Oguz je kazao da je Crna Gora, kao i brojne druge zemlje, uvela moratorjum na otplatu kredita kao privremenu mjeru, u situaciji u kojoj su se preduzeća i pojedinci suočili sa problemima likvidnosti.

„Kompanije i pojedinci su jednostavno ostali bez prihoda, što je posebno uticalo na održivost. Glavna svrha moratorijuma je bila da se i kompanijama i građanima omogući prostor za disanje i pruži mogućnost dodatnog vremena, kako bi se nosili sa nastalom situacijom“, dodao je Oguz.

Drugo najvažnije načelo moratorijuma je, kako je dodao, bilo da se odlaže otplata.

„Dakle, daje se jedna pauza u otplati kredita i ako sam ja dobro shvatio ta otplata obuhvata bukvalno sve - od glavnice do kamatne stope, na period tri mjeseca. Dakle, ništa se od toga ne plaća, a onda se ta kamatna stopa dodaje poslije toga i raspoređuje tokom cijelog preostalog perioda otplate, što je po meni razuman pristup“, smatra Oguz.

Što se tiče smanjenja kamatnih stopa ili oprosta nekih rata kredita to je, kako je poručio, na pojedinačnim bankama da odluče u skladu sa njihovim procjenama.

„CBCG je već u okviru drugog paketa mjera sprovela neke intervencije i bolje usmjerila mjere podrške, za razliku od prvog kada su mjere bile usmjerene na sve – i održiva i neodrživa preduzeća. U tom drugom paketu dato je diskreciono pravo bankama da odluče kojem klijentu će produžiti period moratorijuma na otplatu kredita“, rekao je Oguz.

On je zaključio da je ta odluka bila dobra, jer sada banke mogu da procijene i bolje sagledaju koji su to zajmoprimci koji su odživi i koje treba podržati.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo