Б.Б.

BJELOPOLjSKI BIZNIS FORUM

"Zajedno raditi kako bi se novac iz evropskih fondova bolje iskoristio"

Preliminarni podaci za prvih pet mjeseci 2023. pokazuju da su u našoj zemlji smanjene neto strane direktne investicije za 35 odsto, saopštila je moderatorka drugog panela na 4. Bjelopoljskom biznis forumu. Direktorica IRF-a Irena Radović istakla je da je ta institucija najsnažnija finansijska poluga koju država ima kada je riječ o podršci privredi, ali da se moraju unaprijediti prakse kako bi privrednici lakše poslovali. Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori naglasio je da država i lokalne samouprave moraju zajednički raditi kako bi sredstva iz evropskih fondova što prije bila dostupna i iskoristila se u cjelini.

"Moramo svi da budemo još bolji i da unapređujemo prakse kako bi privrednici poslovali lakše i jednostavnije. Pričamo o digitalizaciji - tražimo da se procedura skrati i ubrza kako privrednici ne bi trošili vrijeme na šalterima, već da im dokumentacija bude dostupna "na klik"", rekla je Radović.

Ona se osvrnula na globalnu situaciju koja utiče na povećanje cijena kredita i inflaciju. Prema njenim riječima, kada su sredstva skupa niži je podsticaj privredi, a najniža stopa potražnje za investicionim kreditima u Evropi bila je u drugom kvartalu ove godine. Sve se to prenosi na IRF koji se zadužuje kod evropskih banaka.

"Pokušavamo da sve to ne 'prevalimo' na privredu, već da obezbijedimo njenu održivost i zato su naše kamatne stope niže u odnosu na komercijalne banke", rekla je Radović.

Apelovala je na lokalne samouprave da rade na kreiranju projekata koji mogu da budu finansirani iz međunarodnih projekata.

"Ovdje na sjeveru postoje brojni kvalitetni projekti, a među njima se posebno izdvaja projekat distributivnog centra i treba da radimo na tome da on dobije evropska sredstva", zaključila je Radović.

Ona je kazala da će transformacija IRF u razvojnu banku doprinijeti boljem korišćenju sredstava evropskih fondova za projekte koji se odnose na infrastrukturu, inovacije, zelenu tranziciju.

Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori, istakao je da dobra infrastruktura i povezanost mogu donijeti velike ekonomske benefite svakoj državi, te privući strane investitore.

"Auto put Bar – Boljare predstavlja snažan potencijal i njegov završetak je od izuzetnog značaja, a Evropske banka za obnovu i razvoj pruža snažnu podršku ovom, ali sličnim infrastrukturnim projektima, posebno na sjeveru, kao što su put Berane – Kolašin i Rožaje -Špiljani", istakao je on, dodajući da je u rekonstrukciju ova dva puta do sada uloženo preko 10 miliona eura.

On je tokom svog izlaganja predstavio kreditne linije koje EBRD sprovodi sa lokalnim bankama, a u čijem fokusu su mala i srednja preduzeća, te žene preduzetnice i mladi u biznisu.

"Država i lokalne samouprave moraju zajednički raditi kako bi ta sredstva što prije bila dostupna i iskoristila se u cjelini", poručio je on.

Zakaria je takođe kazao da EBRD pomaže Vladi u reformama politika, privlačenju stranih investitora, te obezbjeđuje tehničku podršku kako bi svi tenderi bili po internacionalnim standardima.

Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore kazala je da je cilj ove institucije da snažno radi na razvoju i unapređenju lokalne samouprave, efikasnijem obavljanju njihovih nadležnosti u interesu lokalnog stanovništva, te na zaštiti i ostvarivanju zajedničkih interesa članica.

"Ova Zajednica je ključna za praćenje i implementaciju projekata, a naš fokus je prvenstveno stavljen na osnaživanje opština u finansijskom smislu, sa akcentom na bespovratna sredstva i grantove", kazala je ona.

Istakla je da su posebno ponosni na činjenicu da je Zajednica opština Crne Gore od sopstvenih sredstava opredijelila 500.000 eura za finansiranje tehničke dokumentacije za investicione projekte opština, istakavši da u ovom trenutku njih 17 koristi ova sredstva.

Prema njenim riječima, ruralni infrastrukturni projekti takođe igraju ključnu ulogu u razvoju seoskog turizma u crnogorskim opštinama.

"Infrastrukturni projekti na ruralnim područjima ključni su za ostvarivanje BIO-EKO brenda i pružaju opštinama značajnu priliku za realizaciju projekata iz IPARD 3 programa", kazala je Manojlović.

Predsjednik Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Miloš Miketić, na konstataciju moderatorke da je likvidna aktiva banaka povećana 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu, istakao je da novca ima, a depoziti rastu kao posljedica rata u Ukrajini.

"Svjedočimo ogromnom protoku novca preko Crne Gore koji nismo uspjeli da zadržimo i da oformimo fond kojim bismo ta sredstva investirali u razvojne projekte. Ta količina novca predstavlja teret bankama i one se u većem procentu okreću obveznicama, što govori da imamo manjak projekata u koje su banke spremne da ulože. Međutim, dobro je što smo mali i možemo lako da preokrenemo taj točak", kazao je Miketić, koji sa optimizmom gleda na podatke koji pokazuju smanjujenje deficita budžeta i prognozu da se od 2025. može očekivati suficit, zatim na smanjenje duga u odnosu na BDP i druge dobre trendove.

"Banka se uključuje u svaki projekat u trenutku kada je on papirološki zaokružen, obezbijeđene sve potrebne dozvole i drugi uslovi koji neće spriječiti investiciju. Projekat mora da bude dobar i isplativ", rekao je Miketić.

On je istakao značaj IRF-a kao i predviđenog Kreditno garantnog fonda koji će preuzimati na sebe onaj dio rizika finansiranja koji komercijalne banke ne žele i podstaći da crnogorske kompanije lakše dolaze do potrebnih finansija za investiranje.