PROIZVOĐAČI NAMJEŠTAJA

Kvalitet na cijeni, još država da pomogne

Sigurno vam ne bi bilo teško da odgovorite na pitanje kada ste posljednji put kupili crnogorsku vodu, mlijeko ili med... Međutim, kada bismo vas pitali kada ste posljedni put ili da li ste ikada, kupili namještaj proizveden u Crnoj Gori, odgovor bismo sigurno sačekali... I to nije iznenađenje, jer Crna Gora ima svega dvadestak proizvođača namještaja. Jedan od njih je Hilmo Purišić vlasnik firme “Brijest” iz Plava. Za Portal RTCG kaže da se 20 godina uspješno bavi proizvodnjom namještaja, a firma postoji četiri decenije. Porodični biznis, Purišići su uspješno razvili, ali uz mnogo rada i truda.

U kompaniji "Brijest" za prozvodnju namještaja koriste uglavnom crnogorsko drvo. Purišić kaže da je prije 20 godina proizvodnja bila teža, ali prodaja bolja. Sa rastom uvoza i jeftinog namještaja, sve je teže prodati kvalitetan proizvod.

"Ipak mislim da u Crnoj Gori ima kupaca koji umiju da prepoznaju kvalitet”, kaže Purišić. A među kupcima malo je velikih kompanija, hotelijera, ugostitelja... Problem je, ističe Purišić, što crnogorski proizvođači nijesu udruženi, tu bi kaže naš sagovornik, država mogla da pomogne.

"Država bi mogla i da stimuliše proizvođače u dijelu dodjele dozvola za gradnju novih objekata za proširenje proizvodnje", kaže Purišić i objašnjava da mu samo za građevinske dozvole treba oko 20.000 eura, a rado bi izgradio još objekata za proizvodnju namještaja.

"Nemamo ni mnogo vremena za promociju i marketing i tu bi država mogla da pomogne, da promoviše domaće proizvođače", smatra Purišić. Ne žali se ipak, ovaj uspješni preduzetnik i dodaje da se uz mnogo rada od ovog porodičnog biznisa može fino živjeti.

Da nije lako našim proizvođačima namještaja znaju i ljudi iz struke.

"Svaki proizvođač u Crnoj Gori i regionu je jedan heroj, imajuću u vidu uslove u kojim rade", kazao je Branko Glavonjić, profesor Šumarskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu i član Komiteta za drvo Ekonomske komisije UN za Evropu.

Profesor Glavonjić je na okruglom stolu - "Trendovi tržišta i novi izazovi za drvnu industriju Crne Gore" saopštio da je važno da država pomogne crnogorskim proizvođačima pred kojim su brojni izazovi, a na putu ka EU biće ih još.

Kao primjer navodi "Direktivu 995" EU, koja zabranjuje izvoz drvnih proizvoda bez sertifikata. To znači da i šume moramo sertitifikovati, a proizvođači će morati da imaju potvrdu da drvo koje korite nije nelegalno sječeno.

"Bez dokazivanja porijekla drveta neće biti moguće izvoziti u države EU", kaže Glavonjić i dodaje da se moramo na vrijeme spremiti za EU standarde.

On kaže i da je potrebno bolje iskoristiti drvne resurse kojim je Crna Gora bogata. Imao kvalitetno drvo, a zatrpani smo uvozom.

"Mi smo region koji je u EU označen kao sirovinska baza i Crna Gora je država koja osjeća šta znači taj epitet, jer se ogromne količine izvoze”, upozorava stručnjak iz Srbije.

Govoreći o izazovima za drvnu industriju, profesor je rekao da Crna Gora, kao i ostale zemlje u okruženju, u nastupima kompanija iz EU važe za zemlje sirovinske baze drveta, što treba mijenjati. “U velikoj mjeri se izvoze trupci, rezana građa i ostali drvnih sirovina, se izvozi, a puno je prostora da se to iskoristi za profit u sopstvenoj zemlji i tako smanji uvoz namještaja, goriva…”, kazao je Glavonjić.

"U strategiji razvoja drvne industrije Crne Gore identifikovano je više pravaca razvoja. U osnovi, potrebno je programsko restrukturiranje, zapošljavanje stručnih kadrova i tehnološko modernizovanje prerađivačkih pogona, kako bi se stepen finalizacije proizvoda od drveta povećao i bolje iskoristila domaća sirovina. Neophodno je da država pomogne brendiranje domaćih proizvoda, jer je to put za bolji plasman, posebno na inostranim tržištima. Postoji veliki prostor za poboljšanje plasmana na domaćem tržištu, kroz korišćenje sistema zelenih javnih nabavki. Na taj način bi se javne ustanove opremale od domaćeg drveta, a ne laminatima i PVC proizvodima iz uvoza. Veliki prostor za plasman postoji i u građevinarstvu, pogotovo u opremanju hotelskih kapaciteta na primorju", kazao je Glavonjić.

On je dodao da u proizvodnji pojedinačnih proizvoda od drveta treba identifikovati i podržati liderske kompanije, koje će postati nosioci razvoja ostalih preduzeća, po ugledu na koncept u zemaljama sa razvijenom drvnom industrijom.

S obzirom na to da su crnogorske šume bogate četinarima, profesor Glavonjić je savjetovao proizvođačima da razmišljaju o proizvodnji inovativnih drvenih materijala, kakvi su lamelirani proizvodi, takozvani inovativni inžinjerski proizvodi, koji su sada trend u svijetu i koriste se prilikom izgradnje stambenih objekata većih dimenzija.

Da ima problema u sektoru drvoprerade svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja. Crna Gora bogata je šumama i kvalitetnim drvetom, ali ono što nedostaje je kako kažu finalni proizvod.

"Imamo kvalitetnu drvnu masu koja se može koristiti za obradu i finalizaciju bilo koje vrste", kazao je direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Adem Fetić.

Fetić kazao je da je Ministarstvo već preuzelo mjere podrške na stabilizaciji tržišta sirovine za drvnu industriju u smislu dodjele koncesija, u skladu sa kriterijumima koji će omogućiti preradu sirovine u kapacitetima koncesionara, odnosno koji će demotivisati izvoz oblovine.

"Ministarstvo će nastojati da obezbijedi poslovni ambijent u kome će privredni subjekti i budući investitori imati dugotrajniju sigurnost u kritrijume i transparentnost dodjele koncesija, a posebno se vrednuje veći stepen finalne prerade proizvoda od drveta, što za krajnji efekat ima povećanje radnih mjesta u toj oblasti", kazao je Fetić.

Niko ne kontroliše uvezeni namještaj

Profesor Branko Glavonjić je na okruglom stolu upozorio i da je Crna Gora jedina država u regionu koja ne kontroliše uvezeni namještaj.

"Crna Gora ne kontroliše bezbjednost uvezenog namještaja", upozorava profesor i dodaje da neki materijali, koji se npr. nalaze u PVC stolariji mogu biti kancerogeni.

U tom smislu upozorava da Crna Gora mora što prije da reguliše tu oblast.

"Apel da se što prije donesu propisi i standardi", kaže Glavonjić i dodaje da je Srbija regulisala tu oblast te da bi svoje iskustvo mogla da podijeli sa Crnom Gorom.