Žabljak
Umjereno oblačno
12.8 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
18.6 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
21.1 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
19.6 °C
Cetinje
Umjereno oblačno
23.2 °C
Bar
Pretežno vedro
21.5 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
24.6 °C
Ulcinj
Malo oblačno
21.2 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
15.5 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (2) 22. 11. 2017. 11:15   >>  12:28 2

USTAVNI PUT (2)

B.Vojičić: Lagano, postepeno i prirodno

Za pravilan i miran razvitak Crne Gore potrebno je postepeno davanje istinskih sloboda, kako prelazak iz apsolutističke u ustavnu monarhiju ne bi bio izvor političkih, državnih i socijalnih trzavica, upozoravao je autor nacrta ustava Stevan Ćurčić.

Knjazu Nikoli nije bio nužan ustav: Za dinastičku poziciju i svoju apsolutnu vlast, knjazu Nikoli nije bio neophodan ustav. On je apsolutnu vlast i status dinastije, već 1902, bio osigurao s tri zakona: Zakonom o Knjaževoj vladi, Zakonom o Državnom savjetu i Zakonom o nasljeđivanju crnogorskog prijestola. Tim zakonima propisano je da knjaz Gospodar ima vrhovnu vlast i da su njegovoj vlasti potčinjeni Vlada, Državni savjet i svi državni organi. Takođe je i pravno osigurao nasljeđivanje prijestola iz Knjaževe porodice i dinastije Petrović.

Pa, ipak, na donošenje Ustava 1905.uticalo je više razloga. Poznati pravni ekspert i ustavopisac, profesor dr Ratko Marković, u knjizi „Ustavno pravo i političke institucije“(Beograd,1997), sažeo ih je: „Pritiješnjen zahtjevima crnogorske inteligencije, školovane na strani, demokratskim ustavnim životom Srbije na osnovu Ustava od 1903, činjenicom da je ruski car, pokrovitelj Crne Gore, bio prinuđen da u Rusiji 1905. sazove Dumu (narodno predstavništvo), knjaz Nikola je iste 1905.darivao Ustav Crne Gore“. Akademik dr Mijat Šuković naglašava pogoršanje državne pozicije Crne Gore kao „rezultat promjene istorijske situacije na Balkanu na početku 20.vijeka, preokretom u Srbiji 1903. i gubitkom predvodničke uloge Crne Gore u oslobodilačkim borbama. Crna Gora gubi dotadašnju podršku Rusije. Odnosi s Austro-Ugarskom karakterišu uzajamna podozrenja i nepovjerenja“.

Knjaz je od svog dugogodišnjeg saradnika, vojvode Sima Popovića, zatražio da mu napravi jedan „ustavčić“, ali je Simo to odbio, pod izgovorom, da nije dobro skočiti „trupačke u ustavnu vladavinu“, iako će to biti pozdravljeno jer „ćete brzo na čudo biti i vi i oni od ustava. Eto vidite šta se u Srbiji radi“. Popović upozorava da će se partije dijeliti po bratstvima, i kad se zakrve partije, zakrviće se i bratstva! Knjaz je na to, po svjedočenju Popovića, rekao da neće takav ustav, nego ustav koji će biti „udešen prema našim prilikama“. I izradu projekta ustava (prethodno, zakona o štampi) povjerio je svom beogradskom „privrženiku“, Stevanu Ćurčiću, koji je diplomirao pravo na Univerzitetu u Beču, u tom vremenu vlasniku i glavnom uredniku lista “Beogradske novine” i po riječima, Sima Popovića, knjaževom intimusu.”Tu njegovu (Ćurčićevu) privrženost i sposobnost, knjaz je mnogo cijenio. Pričao mi je Ćurčić da je knjaz Nikola od njega tražio ’da mu ustav čas prije pošaljem’ i da ga je on ’na brzu ruku izradio’ i iz Venecije mu ga poslao, te da je to što mu je ’poslao srpski ustav sa nekijem izmjenama“, piše u „Memoarima“ Popović.

Pravni eksperti nemaju odgovor na pitanje: zašto su zaobiđeni crnogorski pravnici i za pisanje ustava tražena ličnost na strani. U tadašnjem crnogorskom establišmentu radili su poznati pravnici: dr Lazar Tomanović, dr Sekule Drljević, Gavro Vuković, Labud Gojnić, Milo Dožić, Marko Radulović, Janko Drljević, Dušan Vukotić, Spasoje Piletić, Milisav Raičević i dr. Zašto Čurčić? „Razlog za povjeravanje zadatka Ćurčiću su uzajamno uvažavanje i povjerenje, i uvjerenje knjaza Nikole u Ćurčićevu sposobnost da izradi tekst ustava. Uvjerenje vjerovatno zasnovano na činjenici da je izradio kvalitetan Projekat zakona o štampi“, smatra akademik Šuković.

Pismo koje je Ćurčić dostavio zajedno sa Projektom Ustava: „Duboko proniknut uvjerenjem da je za pravilan i miran razvitak Crne Gore potrebno postepeno davanje istinskih sloboda, ja sam ustavu dao platformu i karakter liberalni, a po suštini i sadržini karakter umjereno konzervativni, i trudio sam se i nadam se uspio – da to dvoje dovedem u sklad“.

Čurčić objašnjava da osim Rumunije „nijedna balkanska i dunavska država“ nema „gornji dom“, te je zato predložio da „Narodna skupština u Crnoj Gori bude jednodomna“. I konstatuje: „Srpski ustavi od godine 1869, 1888.i 1903.imaju Veliku narodnu skupštinu koja se sastaje u izvjesnim prilikama. Rđavo iskustvo sa Velikom narodnom skupštinom u Beogradu posle prvog srpsko-crnogorsko-turskog rata godine 1876, kao i vrlo težak položaj kralja Milana u Velikoj narodnoj skupštini koju beše sazvao u oktobru 1888, opredelilo me je, da izbegnem kreiranje te ustanove, koja je po sebi nepotrebna, a štetna po dinastičke interese“.

Prelaz: lagan, postepen i prirodan: Ćurčić u pismu naglašava: „Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Nagao skok iz apsolutizma u najnapredniju ustavnost – kao što postoje u Engleskoj, Belgiji, Francuskoj pa kod nas donekle u Srbiji – bio bi štetan i opasan u Crnoj Gori. Rđave posljedice takvog koraka nedogledne su. Zato sam...(oštećeno) nastojavao da prelazak iz apsolutističke u ustavnu monarhiju bude lagan, postepen i prirodan, kako ne bi bio izvor političkih, državnih i socijalnih trzavica. Rukovođen tim intencijama ja sam izradio ustav kakav mislim da će najbolje odgovarati sadašnjim prilikama i potrebama Crne Gore“.

Ćurčićev nacrt je dorađen na Cetinju. O njemu se diskutovalo u Odžakliji, ali , po ocjeni akademika dr Radoslava Rotkovića, možda ni knjazu ni njegovim saradnicima na ovome poslu nije bilo poznato da je prepis Ustava Srbije iz 1869. Ćurčić je doslovno prepisao neke formulacije iz ustava Srbije, recimo, o narodnim bojama, pri čemu je propušteno da se opišu četiri zastave (dvorska, ratna, četna i pomorska). Čak se i ne pominje riječ zastava, konstatuje Rotković.

Ćurčić je, uz to, na traženje knjaza Nikole, pisao i nacrte drugih pravnih tekstova, pa i prijedloge nekih članaka za zvanični “Glas Crnogorca”. U arhivskoj građi Državnog muzeja Cetinje, nalazi se Ćurčićevo pismo iz Beča knjazu Nikoli, od 21. juna 1907, u kojem piše: “Po želji Vašoj šaljem u prilogu ovoga pisma koncept ukaza za raspuštanje Narodne skupštine, i članak u kome se motivira potreba tog koraka. Oboje treba da izađe u istome broju ‘Glasa Crnogorca’. Ukaz na čelu lista, a članak u neslužbenom delu. O svakoj reči u članku, ozbiljno sam promislio; moje je mišljenje da oštrije ne treba da bude napisan nego što je”.

“ˇGlas Crnogorca” čestita Ćurčićev jubilej: nije neobično što je zvanični „Glas Crnogorca“ (23.oktobra 1904), objavio tekst „Proslava tridesetogodišnjeg novinarskog rada Stevana Ćurčića“: „Na Mitrov dan ove godine navršiće se punih trideset godina novinarskog rada Stevana Ćurčića, vlasnika i drektora ’Biogradskih Novina’ i predsjednika Srpskog Novinarskog Udruženja. On je 26.oktobra 1874.god. pokrenuo u Beču prvi srpski ilustrativni list ’Srbadija’ i od toga vremena, pa sve do danas, ostao je vrijedan radnik u hramu srpske javne riječi, uređujući ’Srpske Novine’, ’Biogradski Dnevnik’, ’Narodni dnevnik’ i sada ’Biogradske Novine’. Na navaljivanje svojih prijatelja on je pristao, da 26.t.m. sa svim u tišini proslavi svoju tridesetogodišnjicu u domu ’Biogradskih Novina’. Mi uvaženom sljedbeniku i našem dobrom poznaniku i prijatelju srdačno čestitamo“.

Ćurčić je u Srbiji bio načelnik Ministarstva finansija, 33 godine seketar i potpredsjednik srpskog Crvenog krsta. Bio je i narodni i kraljev poslanik u Narodnoj skupštini. U novootvorenom domu Jevrema Grujića u Beogradu, čija kćerka se udala za Ćurčića, pažnju privlači oružje iz Prvog i Drugog srpskog ustanka, sa puškama hajduk-Veljka Petrovića i Tanaska Rajića. Radi se o kolekciji Stevana Ćurčića, za koju je on na velikoj izložbi balkanskih zemalja u Londonu 1907.dobio zalatnu medalju i povelju. A jedan od najatraktivnijih eksponata u domu Grujića svakako je pozlaćena škrinja od bronze i kristala za liker, svadbeni dar kralja Milana i kraljice Natalije Obrenović Stevanu i Stani Ćurčić.

Nastavlja se...

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo