ĐUKANOVIĆ PORUČIO

"Pokušali nasiljem da sruše vlast"

Sinoćnji neredi su pokušaj destabilizacije zemlje koja očekuje članstvo u NATO-u, ocijenio je premijer Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za Hrvatsku radio televiziju (HRT).

Protest u centru Podgorici se pretvorio se u haos iako su organizatori najavljivali da će skup proteći mirno.

HRT: Gospodine Đukanoviću ko je odgovoran za taj haos?

ĐUKANOVIĆ: Odgovorni su organizatori tog protesnog skupa i oko toga makar u političkoj ravni ne može biti dileme. Odgovornost će sada, naravno, utvrđivati nadležni državni organi i ja ne bih nipošto htio da prejudiciram ono što će biti rezultat njihovog uvida u materijal koji će im nadležni državni organi ponuditi. Želio bih samo da podsjetim, kada smo u političkoj ravni, da sam ne jednom od 27. septembra kada su počeli protesti opozicije najavljivao da će se ti protesti izroditi u ono u šta su se, nažalost sinoć izodili. To se nije dogodilo ranije zbog izuzetno zakonitog postupanja prije svega policije i drugih državnih organa koji su radili na obezbijeđivanju tog skupa i koji su od 27. septembra pa do sinoć do neko doba stojički podnosili provociranje ljudi koji su učestvovali na tim skupovima. U jednom trenutku, kao što ste mogli da vidite, sinoć je to preraslo u otvoreno u brutalno nasilje, u pokušaj zauzimanja državnih institucija, dakle, u pokšaj definitivno nasilnog rušenja vlasti zbog promjene kursa državne politike i onda je naravno moralo doći do odgovora policije koji je po mom sudu bio u skladu sa Ustavom i zakonom i onim što su policijska ovlašćenja predviđenja za postupanje u takvim situacijama.

HRT: Je li na određen način ovo bio pokušaj obračuna s političkim neistomišljenicima kako to kaže opozicija ili da budem vrlo konkretan pokušaj državnog udara?

ĐUKANOVIĆ: Kao što sam kazao treba sačekati da Državno tužilaštvo koje vrijedno radi od sinoć izađe da svojom klasifikacijom. Ali ako želite politički stav nemam nikakvu dilemu ovo je bio pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka Crne Gore sa jasnom ambicijom da dođe do nasilne smjene vlasti i do revizije strateškog pravca državne politike Crne Gore.

Dakle, mi smo obnovilil nezavisnost 2006. godine i Crna Gora se od tada vrlo dinamično i vrlo stabilno kreće putem pune integracije u NATO i Evropsku uniju. Pokušaj smjene vlasti je bio time motivisan. Želja je bila, ne samo da se promijeni vlast, nego da se suspenduje naš evropski i evroatlantski put. U finalu, po mom dubokom uvjerenju želja je bila da se ponište rezultati demokratskog referenduma iz 2006. godine, da se, dakle, eliminiše mogućnost da Crna Gora kao nezavisna država sama bira svoj strateški kurs državne politike i da se, naravno, vrati u gravitaciono polje onih politika iz našeg susjedstva i sa daljih adresa koji ne samo da žele da upravljaju Crnom Gorom, nego žele da upravljaju regionom.

HRT: Jesu li te adrese Ruska federacija i pojedine desničarske strukture u Srbiji?

ĐUKANOVIĆ: Nema nikakve sumnje, govorio sam o tome takođe ovih dana više puta, kao što ste i sami precizno kvalifikovalli riječ je o nacionalističkim krugovima iz Srbije i to nas ne iznenađuje. Ono što je novina to je da se državna politika Srbije zaista ni jednom riječju, ni jednim gestom nije uplitala u ono što su, uslovno rečeno, politička previranja. Nažalost, ona nijesu biila samo politička. Ali velikosrpski nacionalistički krugovi u Srbiji jesu to radilil i kao što vidite rade i danas. I dalje pokušavaju da falsifikuju nešto što se sinoć dogodilo dakle izmišljenim novinskim tekstovima ili prezentacijom nekih, iskrivljivanjem nekih činjenica. Jednako tako nema nikakve sumnje da je Rusija imala i da dalje ima aktivnu ulogu u organizaciji protesta protiv vlasti u Podgorici.

Ne treba tu posebnih interpretacija. Dovoljno je pogledati ta tri saopštenja na koja sam već ukazao. Jedno koje se tiče moje posjete Vašingtonu, drugo koje se pojavilo tokom prve faze protesta, dakle, kada je rusko Ministarstvo inostranih poslova, odnosno njihov Odjel za štampu, dao jedno saopštenje na upit novinske agencije Beta iz Beograda i treće koje se dogodilo prošle subote kada je rusko Ministarstvo inostranih poslova izdalo saopštenje kojim je ukazalo da crnogorski put u NATO može biti problematičan sa stanovišta stabilnosti, demokratskog razvoja itd. Dakle, dalje od toga ne treba ići mislim da je više nego dovoljno činjenica koje govore da su organizatori protesta u Crnoj Gori, nažalost, imali i ozbiljnu potporu izvan Crne Gore i da je ja bih rekao združena ambicija bila da se zaustavi Crna Gora na putu njene evropske i evroatlantske integracije.

HRT: Zašto je NATO glavni kamen spoticanja cijele ove priče naravno tražila se i Vaša ostavka, Vi ste za opoziciju glavni problem svih problema u Crnoj Gori?

ĐUKANOVIĆ: To valjda nikog ne iznenađuje: mi imamo te naše odnose još od vremena '97. godine, kada je Crna Gora napravila zaista taj odlučan i suštinski zaokret u svojoj državnoj politici. Podsjetiću vas to je bilo vrijeme sukoba sa Miloševićevom politikom koju je, da kažem, današnja opozicija i tada snažno zagovarala zamjerajući nam upravo zbog naše tada najave i namjere da krenemo putem evropske i evroatlantske integracije. Sve se to nastavilo i tokom '99. godine kada je Milošević uveo tadašnju državnu zajednicu – Saveznu Republiku Jugoslaviju – u rat sa NATO-m i kada se Crna Gora jasno distancirala od takve njegove politike. To je nastavljeno i u vrijeme vlade Vojislava Koštunice u susret referenudumu koji je sve uradio da osujeti organizaciju refernduma u Crnoj Gori. Nažalost, nastavljeno je to i nakon referenduma i to je nažalost bio dominantan kurs državne politike Srbije sve do konstituisanja posljednje Vlade. Konstituisanjem posljednje Vlade ipak dolazi do ozbiljnog zaokreta u našim odnosima ja bih rekao do značajnog oporavka međudržavne saradnje na relaciji Srbija – Crna Gora i mislim da se počinju događati neki procesi koji djeluju blagotvornije za region u cjelini. Prije svega mislim na započeti dijalog na relaciji Beograd – Priština.

Ali kao što sam kazao toj opoziciji ja ostajem crvena marama od tog vremena do danas. Ja zaista nijesam neko ko je spreman da cio život provedem na vlasti, nijesam neko ko je spreman da vlast brani po svaku cijenu, ali ovdje nije riječ o vlasti i ovdje nije riječ o vlasti i ličnom doživljaju bilo čega, ovdje je riječ o pokušaju da sačuvamo nešto što je tekovina posljednjih 20 godina razvoja Crne Gore. Kada govorimo o tome ljudi najčešće misle na nezavisnost, ali dozvolite, nije riječ samo o nezavisnosti: u tom vremenu je Crna Gora u više kritičnih situacija uspjela da sačuva mir. Uspjela je da sačuva mir zahvaljujući jednom dosta rekao bih dosta neobičnom multietničnom skladu kada imamo u vidu regionalnu reputaciju. I napokon uspjela je da učvrsti stabilnost koja nam je bila jako važna u ovim godinama u kojima smo obzebijeđivali strana ulaganja, imali dinamičan ekonomski rast i vrlo se stabilno kretali putem članstva u evropskoj uniji i u NATO-u. Dakle, sve to je bilo napadnuto i sve to je napadnuto i sinoć. Prema tome ovdje nije pitanje vlasti niti ličnog doživljaja, ovdje je prosto pitanje odbrane nečega što je tekovina razvoja Crne Gore tokom posljednjih 18 godina i što po našem dubokom uvjerenju predstavlja vrlo stabilan temelj da bi mogli ići dalje putem ekonomskog i putem demokratskog razvoja.

HRT: Vrlo konkretno pitanje, što se tiče događaja od sinoć. Je li bilo po Vama prekomjerne upotrebe sile kada je policija u pitanju i naravno prije svega pojedine kolege iz medija govore da je bilo i suzavca koji su bačeni na novinare.

ĐUKANOVIĆ: Kada dođe to ovakvih situacija to je uvijek neizbježno pitanje i to je pitanje kojim će se u skladu sa našim sistemom nadležni državni organi baviti, kao što znate, ne samo Unutrašnja kontrola policije nego i Savjet za civilni nadzor nad radom policije i naravno Tužilaštvo ukoliko se pronađnu neki elementi nezakonitog postupanja i prekomjerne upotrebe sile. Međutim, u odgovoru na jedno od prethodnih pitanja sam vam kazao da zaista mislim da je sinoćnji scenario odlagan i izbjegavan gotovo mjesec dana samo zahvaljujući rekao bih izuzetnoj tolerantnosti i trpeljivosti policije. Ja zaista mislim da je policija bila na nivou i na visini zadatka uključujući i sinošćnju noć. Znate, kada vas neko dovede u situaciju da morate da upotrijebite prinudu, da upotrijebite silu da biste odbranili državu od onih koji žele da sruše njen ustavni poredak onda se mora pribjeći i za nekom vrstom sile. Ja mislim da je policija sinoć pribjegla za najblažom upotrebom sile, upotrebljavajući hemijska sredstva samo da bi raščistila situaciju ispred napadnog Parlamenta. Nažalost, kada se to upotrijebi to ne pogađa selektivno samo one koji su agresivni, nego pogađa sve one koji su tu. Meni je žao da se to dogodilo, ali mislim da zaista ne bi trebalo makar prejudicirati, ne bi trebalo hitriti u bilo kakvu osudu policije. Ja mislim da je policija zaista generalno djelovala vrlo profesionalno i vrlo u skladu sa svojim ovlašćenjima, a naravno da ćemo pažljjivo ispitati svaki pojedinačni slučaj i tamo gdje evenutalno dođemo do zaključka da je došlo do nekog iskakanja iz onog što su regularna policijska ovlašćenja naravno da će nadležni organi raditi svoj posao.

HRT: Dakle, govorite o sigurnosti evropskog jugoistoka kroz poziciju članstva u NATO savezu, prije svega zemlje vašeg susjedstva, ali međunarodna zajednica pažiljivo je pratila ono što se događalo u Crnoj Gori. Možete li komentarisati nedavno pojačavanje hrvatske policije na granici sa Prevlakom? Je li to bilo zbog sigurnosne procjene stanja u Crnoj Gori, naravno pod krinkom, reći ću slobodno, migrantske krize i dolaska velikog broj izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka?

ĐUKANOVIĆ: Teško mi je da komentarišem nešto što je oficijelno saopštenje nadležnih državnih organa u nama susjednoj i prijateljskoj državi. Otuda su sva objašnjenja bila vezana uprvo za očekivani novi talas migranata sa pretpostavkom da bi se zbog problema na postojećim rutama mogla otvoriti nova ruta koja bi vodila preko Crne Gore i preko južne Hrvatske ka daljim adresama unutar Evropske unije. Zaista želim da vjerujem da je to više nego dovoljan razlog za pojačane aktivnosti Hrvatske policije na hrvatsko-crnogorskoj granici. Slične aktivnosti smo i mi preuzimali unutar Crne Gore tako da bi i to možda moglo biti tumačeno i preispitivano od strane naših južnih susjeda. Ono što želim da kažem je da mi zaista sa Hrvatskom u cjelini, a i sa Hrvatskom policijom, imamo jednu vrlo ažurnu i vrlo profesionalnu razmjenu informacija i kao što ste bili svjedoci ovih dana smo imali rezultate jedne takve akcije koju su ja mislim vrlo važni i vrlo zadovoljavajući i za jednu i za drugu državu. Dakle želim da vjerujem da je i kada je ovo pitanje na dnevnom redu to zaista bila manje-više uslaglašena procjena opasnosti od onog tereta koje bi nam mogao zajedno donijeti sljedeći talas migranata.

HRT: Gospodine premijeru, ali dozvolićete uvijek postoji ono političko ali?

ĐUKANOVIĆ: Postoji, naravno, i ne treba se tome protiviti.

Podrazumijeva se da i kroz razmjenu informacija koje imamo i kroz ono što je prosto dobar uvid susjeda u ono što je stanje u susjednim državama ne isključujem da je Hrvatska takođe mogla na bazi informacija, makar novinskih, ali i drugih svakako, imati svoju projekciju događaja u Crnoj Gori na političkom planu i meni se zaista tu ne čini ništa problematičnim. Mi takođe iz Crne Gore sa velikom znatiželjom pratimo sve što se događa u našem susjedstvu uključujući i Hrvatsku. Mislim da je jako važno da kažem da su ta interesovanja definitivno susjedska, da su ta interesovanja definitivno prijateljska, da nemaju nikakvih drugih pobuda. I mislim da se svako unutar svoje državne politike postavlja onako kako smatra da će na optimalan način zašititi i afirmisati svoje nacionalne interese.

HRT: Na samom kraju spomenuli ste i malo već dotakli odnose Hrvatske i Crne Gore. Biću vrlo konkretan – spremate se za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, je li Zagreb svojevrstan sponzor ulaska Crne Gore u NATO.

ĐUKANOVIĆ: Zagreb je jedan od vrlo pouzdanih prijatelja i podržavalaca Crne Gore na putu u NATO. Želim da na tome iskreno zahvalnim Hrvatskoj i njenoj državnoj politici. Ja mislim da je to i gest dobrosudsjedstva i prijateljstva, ali više od toga gest odgovornog odnosa prema stabilnosti regiona. Ja zaista mislim da smo u pravu kada kažemo da su integracije drugo ime za stabilnost Balkana i da, dopadalo nam se ili ne, da teško možemo razmišljati o nekoj alternativnoj opciji. Ja smatram da je jako dobro da su države poput Slovenije i Hrvatske, Albanije, već u NATO-u, da su Slovenija i Hrvatska već u Evropskoj uniji. Ja zaista mislim da taj krus treba slijediti. Drago mi je da danas govorimo da je Crna Gora prva u toj kompozciji ostalih zemalja Balkana koje se kreću ka Evropskoj uniji i ka NATO-u. Mislim da je hrvatska državana politika zajedno sa drugim to jako dobro procijenila i da je i to, siguran sam, bio važan motiv podrške Crnoj Gori. Nadajmo se da će to rezultirati onim što svi želimo, nadajmo se da će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO sa ministarskog sastanka zemalja NATO-a u decembru mjesecu, da ćemo na taj način držati dobru dinamiku evropskih i evroatlantskih integracija na Balkanu, nadajmo se takođe da će se i Crna Gora uskoro i druge države dinamično približavati i tom konačnom cilju člnstvu u Evropskoj uniji i siguran sam da ćemo jedino tako učvrstiti i učiniti pouzdanom stabilnost Balkana bez čega nema ni našeg ekonomskog i demokratskog razvoja.

HRT: Na kraju, počeli smo sa unutrašnjom politikom, završićemo sa unutrašnjom politikom. Kako u ovom trenutku ocjenjujete unutrašnje političke odnose u Crnoj Gori, prije svega sa vašim glavnim koalicijskim partnerom SDP-om. Je li u ovom trenutku riječ o tehničkoj Vladi?

ĐUKANOVIĆ: Ne bih ja zaista istrčavao sa ocjenom da je riječ o tehničkoj Vladi, ali naravno da kažem u bilo kojoj zajednici je nemoguće, a rekao bi i nije ni racionalno prikrivati političke razlike između dva subjekta pa i kada su i to dva manje-više tradicionalna subjekta i dvije članice vladajuće koalcije. Pokazalo se da imamo određenih razlika, polazalo se da su te razlike najupečatljivije manifestovale na pitanjima realizacije razvojnih projekata. Mi mislilmo da to upravo tim razlikama daje dodatnu specifičnu težinu, jer ako kažemo da je Crna Gora stabilna država, stabilno društvo, mislim da smo to potvrdili i sinoćnjim događajima. Ako kažemo da je Crna Gora odabrala svoj strateški kurs i da se stabilno kreće putem evropske i evroatlantske integracije onda se ipak vraćamo tome da je ključni prioritet ove i svake sledeće Vlade u Crnoj Gori dinamika ekonomskog rasta i razvoja. Ne može biti ni potrebne dinamike rasta, niti ukupnog razvoja bez realizacije razvojnih projekata prije svega bez valorizacije onoga što su naši razvojni resursi. Dakle, ako se oko toga razlikujemo teško je skrivati te razlike, teško ih je prećutkivati a istovremeno ne biti odgovoran prema crnogorskoj javnosti koja nam je dala povjerenje da radimo na unapređenju kvaliteta života.

Ono što je još važno pomenuti da i DPS i SDP imaju krajnje odgovoran odnos prema strateškom prioritetu naše nacionalne politike, a to je članstvo u NATO-u. Bez obzira na razlike, kazali smo, radimo punom parom da ispunimo sve što je neophodno da bi Crna Gora dobila poziv za članstvo u NATO-u. Nakon toga ionako smo blizu izbora, dakle i bez ikakvih problema naši izbori moraju biti za šest ili sedam mjeseci. Prema tome, odabraćemo pažljivo termin u kojem ćemo orgnaizovati izbore, vjerovatno nastupiti drugačije nego što smo ranije nastupali. Podsjetiću vas, već 18 godina nastupamo u predizbornim koalicijama, vjerujem da ćemo ovog puta nastupiti drugačije, provjeriti svoje ideje pred biračkom javnošću Crne Gore, vidjeti kome je poklonjeno povjerenje i ko će doći u situaciju da vlada u narednom periodu i u kakvom koalicijskom aranžmanu. Ja zaista mislilm da se ovdje ne događa ništa što bi trebalo da uključni neki poseban politički, posebni nebezbjedonosni alarm i Crna Gora je demokratski zrela i Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija su dvije državotvorne partije sa, rekao bih, nespornim pozitivnim političkim iskustvom. Tako da mislim da i ovom što se događa nije problem koji na bilo koji način može da ugrozi političku stabilnost naše države.

HRT: Rekao je Henri Kisindžer da je najveće umjeće državnika da stvori državu. Crna Gora je postala nezavisna, došla je na prag Evropske unije i NATO-a, vrlo konkretno razmišljate li uskoro o povlačenju s vlasti?

ĐUKANOVIĆ: Nije mi to tema o kojoj sada mislim. Vi se sjećate da sam ja u prethodnom periodu imao dva povlačenja – prvo odmah nakon dobro obavljenog posla na referendumu o nezavisnosti, drugi put nakon 2010. godine kada smo obavili još neke važne poslove koji su bili neophodni da učvrte stabilnost Crne Gore i da je dobro strateški pozicioniraju u regionu. Sada sam tu gdje jesam, radim sa svojim timom vrlo naporno, nema nikakve sumnje to je tako očigledno da smo odabrali članstvo u NATO kao strateški prioritet naše državne politike. Radujem se da ćemo, vjerujem, uskoro biti u situaciji da konstatujemo da smo i taj cilj ispunili i da je, da kažem, nakon toga Crna Gora još stabilnija, još brže svom konačnom ciljim, evropskom kvalitetu života. A onda će doći vrijeme kada ćemo razmisliti zaista i šta su potrebe Crne Gore u budućnosti, ali i šta su naši lilčni afiniteti. Zaista do sada vođen svim ovim, a dovoljno je bilo ovo čemu ste i Vi sinoć prisustvovali jasno vam je da nije bilo ni dovoljno vremena, ni mogućnosti, ni koncentracije da se razmišlja o temama koje slijeda nakon što ostvarimo i nakon što dobijemo poziv za NATO.

Novinar: Zoltan Kabok, HRT