TRG NEZAVISNOSTI

"21. maj temelj evropske budućnosti"

Premijer Milo Đukanović je ocijenio da je 21. maj 2006. kamen međaš od kojeg se mjeri evropska budućnost Crne Gore. Referendum o nezavisnosti je bio veoma blagotvoran impuls političkom zrijevanju ukupnog društva, poručio je Đukanović govoreći sinoć na Trgu nezavisnosti u Podgorici, na centralnoj proslavi deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je, govoreći na crnogorskom jeziku, poručio - "samo oni narodi koji pamte su veliki".

Od gotovo polovine onih koji su 2006. bili protiv crnogorske nezavisnosti, danas nema ni 10-tak odsto onih koji su ostali zarobljeni u tom vremenu, ocijenio je Đukanović i dodao da je decenijski jubilej nezavisnosti veliki praznik za Crnu Goru.

"Ne dešava se često, na Balkanu posebno, da jedan narod mirnim putem rješava tako složena državna pitanja. Zato je ovaj datum jedan od najznačajnijih u cijeloj crnogorskoj, a možda i balkanskoj istoriji. Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta. Probuđeno samopoštovanje zbog ispravljanja velike nepravde koja nam je nanesena 1918. godine, i obnovljeno nacionalno i državno dostojanstvo, bili su snažan zamajac učvršćivanja stabilnosti na ojačanim multietničkim i multivjerskim temeljima, i izgradnje nove institucionalne arhitekture po evropskim standardima. Zato je 21. maj prije jedne decenije bio međaš od kojeg mjerimo korake naše evropske budućnosti. A prvih deset godina obnovljene nezavisnosti vrijeme je burnog ubrzanja istorije", poručio je Đukanović.

Premijer je podsjetio na okolnosti i dramatična iskušenja koja su, prije deset godina, stajala pred Crnom Gorom.

"Međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti. Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja. Međutim, uspjeli smo da kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta obezbijedimo razumijevanje za naše pravo da demokratski izaberemo svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma. Prilika je da im i danas na tome zahvalimo" rekao je Đukanović.

On je ocijenio da je referendum bio završni čin jednog dugog i kompleksnog procesa osvješćenja i emancipacije crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini.

"Izazovi i prijetnje kojima je Crna Gora bila izložena u posljednjoj deceniji prošlog i u prvim godinama ovog vijeka učvršćivali su odlučnost za obnovu nezavisnosti. Blok za nezavisnu Crnu Goru, zasnovan na povjerenju u demokratski put obnove države, podsticao je duh slobode i vjeru u pobjedu. On je objedinio sve suverenističke snage u Crnoj Gori i postao snažan kohezioni faktor njene populacije širom svijeta. Probuđeno je samopouzdanje, osnažena slobodarska i državotvorna tradicija, rasplamsale su se patriotske emocije. Vjerujem da će istoričari i oni koji budu izučavali dramatično i specifično crnogorsko iskustvo tih petnaest godina prepoznati da su temelji obnove nezavisnosti postavljeni u godinama nakon otklona i otvorenog suprotstavljanja nacionalističkoj i ratnoj politici vrha tadašnje zajedničke države. Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost. Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica. Sve što je slijedilo snažilo je kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti. tim složenim vremenima, dakle, uspjeli smo da artikulišemo naše nacionalne i državne interese, da vođeni istorijskim slobodarstvom osvojimo pravo na sopstveni izbor, i da definišemo stratešku viziju evropske budućnosti Crne Gore", kazao je Đukanović.

Predsjednik Vlade je ocijenio da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije.

"Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Prije dva dana je potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku. Veličina i važnost tog istorijskog i civilizacijskog iskoraka ne umanjuje svijest o potrebi daljeg unapređenja našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i potrebu da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu, i saradnji sa našim tradicionalnim prijateljima. Spremnost na dalje reforme i uspostavljanje pune vladavine prava nam je obaveza i u zahtjevnom procesu pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom. Sadržina i tempo tih pregovora potvrđuju potencijale crnogorskog društva i institucija sistema, i kapacitete da odgovorimo sve zahtjevnijim izazovima na evropskom putu. Taj put jeste dug i kompleksan, ali prelazimo nove dionice sa entuzijazmom, ohrabreni postignutim u relativno kratkom periodu. Nadamo se da će svi aktuelni procesi i izazovi sa kojima se danas suočava Evropska unija u svojoj završnici otvoriti nove mogućnosti i perspektive za naše pristupanje Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti. Jer, put Crne Gore je put evropskog razvoja. Posebno želim da istaknem da je Crna Gora odgovorno posvećena očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Naši susjedi su naši prijatelji. Takvu državnu startegiju temeljimo na najboljoj crnogorskoj tradiciji. Veoma smo ponosni na činjenicu da doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti značajno prevazilazi njenu geografsku i populacionu veličinu", rekao je premijer.

Prethodno pomenuti uspjesi, kako je rekao, imaju oslonac u ekonomskom razvoju i napretku koji je Crna Gora ostvarila u prvoj deceniji državne samostalnosti.

"Svi pokazatelji su pozitivni i veoma ohrabrujući: tempo uvećanja BDP, kao i plata i penzija; rast zaposlenosti; priliv direktnih stranih insvesticija; brzina konvergencije sa evropskim nivoom razvijenosti; smanjenje siromaštva i produženje životnog vijeka. Posebnu vrijednost rezultatima na ovom planu daje okolnost da su ostvareni u godinama razarajuće ekonomske i finansijske krize u Evropi i svijetu, čija ograničenja logično trpi i crnogorska ekonomija. S druge strane, svjesni smo da je naša ekonomska i razvojna perspektiva opterećena brojnim naslijeđenim problemima i novim izazovima, od neuravnoteženog regionalnog razvoja do problema nezaposlenosti, posebno mladih ljudi sa fakultetskim diplomama. Zato je unapređenje kvaliteta obrazovanja jedna od krucijalnih pretpostavki dinamičnog demokratskog, ekonomskog i ukupnog državnog razvoja, zapravo pitanje naše budućnosti. Decenija nezavisnosti je prilika da ozbiljnije sagledamo i našu političku stvarnost. Crnogorske podjele su i dalje aktuelne. One su naslijeđene, održavane i podsticane decenijama. Zato, danas se čini još ubjedljivijom ocjena da je referendum o nezavisnosti bio veoma blagotvoran impuls političkom zrijevanju crnogorskog društva. Jer, rezultati kojima se danas ponosimo ne bi bili mogući bez odgovornog prihvatanja referendumskog ishoda od strane svih njegovih učesnika. Zato ovo i jesu zajednički uspjesi cijelog crnogorskog društva. Ja vjerujem da ovo iskustvo može biti važan dio temelja i platforme na kojima ćemo dalje strpljivo i mudro razvijati međusobno povjerenje i graditi društveni konsenzus. Jer, svi dijelimo interes da saradnjom učvršćujemo stabilnost naše zajedničke državne kuće.

Jednako tako, zainteresovani smo da unapređujemo slobodu unutar Crne Gore, razvijajući demokratiju i građansko društvo snažnih institucija i vladavine prava. Takođe, zajednički se moramo posvetiti korišćenju raspoloživih resursa na održiv način, razvijajući Crnu Goru maksimalno mogućim tempom, i misleći odgovorno o budućim generacijama. Vjerujem da su to pitanja oko kojih je moguće nastaviti proces integracije crnogorskog društva. Tokom protekle decenije iskoračili smo u tom pravcu. To potvrđuje i činjenica da od gotovo polovinu veoma homogenizovanih protivnika crnogorske nezavisnosti 2006. danas u našoj zemlji nema više od desetak odsto onih koji su ostali zarobljeni u tom vremenu. Vjerujem da ćemo vrijeme koje je pred nama svi još bolje koristiti za izgradnju porušenih mostova, za uspostavljanje povjerenja radi zajedničkog dobra Crne Gore i svih njenih građana. Otpori na koje sada nailazimo i procesi kroz koje prolazi crnogorsko društvo nijesu naša specifičnost. Nikada kroz istoriju nije bilo lako praviti civilizacijske otklone od istorijskih stereotipa, posebno ne na Balkanu. Utoliko su naši uspjesi veći. Mi smo ne samo mirnim putem obnovili državnost, već gradimo modernu državu koja ima svoje sigurno mjesto u savremenom evropskom civilizacijskom krugu. Učvrstili smo svoj državni kurs u evropskom smjeru, ali se moramo dodatno potruditi da stalno širimo front podrške tom kursu ljudima koji znaju da cijene i poštuju sebe, svoju istoriju, i svoju državu", naveo je Đukanović.

On je naveo da je upravo 21. maj 2006. godine pokazao da sve velike crnogorske žrtve kroz istoriju nijesu bile uzaludne.

"Temelji moderne države su duboko ukorijenjeni u slavnoj mojkovačkoj epopeji, u antifašističkom, evropski jedinstvenom Trinaestojulskom ustanku 1941. i zajedničkoj antifašističkoj borbi jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razvoju, kao i u istorijskom „ne“ Četrdesetosme... To bi mogla biti i vododjelnička pouka prve decenije nezavisnosti Crne Gore: niti se na drukčijim temeljima crnogorska država mogla obnoviti; niti bi na kakvim drugim osloncima Crna Gora mogla opstati. Zato nas ne brinu pokušaji osporavanja crnogorske državnosti koji dolaze upravo i ovih dana od istih onih koji su i prije deset godina bili protiv obnove nezavisnosti. Stasala je Crna Gora da se suprotstavi podrivanju svojih državnih temelja i sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916.; a tek nipošto pod Dubrovnikom 1991.", rekao je Đukanović.

"Prva decenija od obnove nezavisnosti je trenutak kada slavimo našu zemlju, našu istoriju, našu kulturu, sjećajući se istaknutih i znamenitih ličnosti koje su, kroz vjekove crnogorskog nacionalnog i državotvornog iskustva, postavili temelje Crne Gore. S posebnim pijetetom i poštovanjem se sjećamo i heroja iz naše prošlosti koji su posvetili i žrtvovali svoje živote očuvanju luče crnogorske slobode, državnosti i nezavisnosti, kao i svih koji su u Crnoj Gori, i u dijaspori, od prvog dana, i svih ovih godina, istrajavali na projektu obnove i modernizacije naše države. Njihova pregnuća i lični primjeri će nas uvijek podsjećati na potrebu da slaveći Crnu Goru, njenu slobodu i samostojnost, nikada ne zaboravimo da se nezavisnost mora čuvati, njegovati i afirmisati.Zato je naša proslava Dana nezavisnosti i obilježavanje prve decenije obnove naše državne samostalnosti zapravo podsjećanje da je nezavisnost Crne Gore naša najveća obaveza.Da je vječna Crna Gora!", završio je svečani govor predsjednik Vlade.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je poručio da Crna Gora danas s pravom ima poštovanje i razumijevanje cijele Evrope i međunarodne zajednice.

"Mudro i strpljivo ste gradili nezavisnost, bez bespotrebnih žrtava i izgradili dobre odnose sa susjedima", kazao je Tusk.

Predsjednik Evropskog savjeta je poručio da o veličini države ne govori prostor, kao što i o veličini naroda ne govori broj.

"Danas kažemo velika Crna Gora, jer o njenoj veličini nijesu odlučili geografske karakteristike, nego hrabrost i mudrost. Bili ste hrabri boreći se za nezavisnost. Nijeste očekivali nikakvu milostinju, već poštovanje i razumijevanja vaših velikih, ali opravdanih ambicija", naglasio je Tusk.

U svečanom programu proslave jubileja učestvovali su: Crnogorski simfonijski orkestar pod upravom dirigenta Grigorija Kraska; Crnogorski horski ansambl koji čine studenti Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore, učenici Muzičke škole „Vasa Pavić“ iz Podgorice; i solisti Olivera Tičević, sopran; Vasa Stajkić, bariton i Miroslav Ilić, harmonika.

Prozne odlomke i pjesme odabrane iz djela Petra I, Petra II Petrovića Njegoša, Nikole I, Mirka Kovača, Jevrema Brkovića, Čeda Vukovića, Alfreda Tenisona i Ratka Vujoševića izveli su dramski umjetnici: Miloš Pejović, Zoran Vujović, Ana Vučković, Kristina Stevović, Jelena Nenezić Rakočević, Nikola Perišić, Dejan Ivanić, Aleksandar Radulović, Momo Otašević, Dušan Kovačević i Srđan Grahovac.

Za program svečane proslave formiran je "Montenegro Etno Dance" ansambl koji čine članovi KUD "Budo Tomović" i KUD "Mirko Srzentić" iz Podgorice; KUD "Besa", Zatrijebač; KUD "Vrelo Ibra", Rožaje i KUD "Njegoš", Cetinje.

U sklopu programa koji je odrazio multikulturni karakter Crne Gore i bogatstvo njenog nasljeđa kroz igru i muziku učestvovali su i Vokalne grupe "Alata" i "Assa Voce", i solisti na starim instrumentima Stevan Popović, gusle; Đorđe Begu, ljerica; Sandra Bijelić i Ivo Brajak, mandoline; Štjefan Ujkić, kaval; Zdravko Angelov i Igor Bakrevski, klarineti i Stevan Čavor, diple. Koreografiju "Montenegro Etno Dance" ansambla na Igre iz Spiča, u postavci Hasana Đečevića; Škaljarsku igru, u postavci Svetozara Perovića; Igre iz Malesije, u postavci Štjefena Ujkićaa; Igre iz Plava i Gusinja, u postavci Ibiša Kujevića; i Igre iz stare Crne Gore, u postavci Sava Vučkovića potpisuju Tamara Vujošević Mandić i Mirsad Ademović.

Dio programa je Igra iz opere "Balkanska carica" koju izvode: Sanja Vujović, Snežana Jatoni, Maja Stojanović, Danijela Žurić, Nataša Zečević, Anđela Ulićević, Slavko Kalezić, Miloš Mugoša, Miloš Popović, Nenad Todorović i Haris Škrijelj.

U radu na proslavi jubileja učestvovalo je više institucija. Program broji oko četiri stotine izvođača. Svečanost Na Trgu Nezavisnosti, osim šest stotina stranih i domaćih zvanica, pratili su i zainteresovani građani.

Koncept svečane proslave jubileja potpisuje autorski tim u sastavu: Radmila Vojvodić, Žarko Mirković, Goran Joksimović, Živko Andrijašević, Srđan Vukčević, Tamara Vujošević, Mirsad Ademović, Danijela Radovanović, Mile Buturović, Lina Leković, Janko Ljumović i Edin Jašarović.

>>>> Pogledajte FOTO GALERIJU ispod povezanih vijesti