GRANICA S KOSOVOM

Lukšić: Po katastru, a ne rezolucijama

Pregovori o granici sa Kosovom su intenzivni, kazao je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. Objasnio je da je suština pregovora da se, kroz komunikaciju, katastarskim dokazima, a ne rezolucijama, potvrdi pripadnost određene teritorije jednoj ili drugoj državi.

"Imali smo slične rezolucije i oko Sutorine, pa su eksperti dokazali da tu nema problema", kazao je Lukšić i dodao da je to posao Ministarstva unutrašnjih poslova.

Podsjetimo, ovih dana je Skupština Kosova usvojila rezoluciju kojom se traži da granica sa Crnom Gorom bude ona koja je određena Ustavom iz 1974. godine.

„Dva ekspertska tima rade na tome i uvjeren sam da će doći do nesporne demarkacije između dvije države“, ocijenio je Lukšić, odgovarajući na pitanje poslanika, tokom rasprave o izvještaju o radu MVPEI-ja u prošloj godini, na zajedničkoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za evropske integracije.

Crna Gora napravila je krupne korake u evropskim i evroatlanskim integracijama, ocijenio je Lukšić, predstavljajući izvještaj o radu Ministarstva. Izvještaj je podržala većina poslanika oba odbora.

„Napravljeni su krupni koraci u evropskim i evroatlanskim integracijama i otvoreno je devet poglavlja sa tendencijom da se taj trend nastavi i u narednoj godini“, kazao je Lukšić.

Crna Gora bi do kraja godine mogla da ostvari, kako je naveo, najznačajniji cilj nakon obnove nezavisnosti - ulazak u NATO.

„Mogućnost za sticanje članstva u NATO je sada, a ta mogućnost za Evropsku uniju biće aktuelna za nekoliko godina. Ako sve bude išlo kako treba, Crna Gora bi, u narednih četiri, pet godina, mogla završiti proces pregovora sa EU i kvalifikovati se da postane punopravna članica“, ocijenio je ministar.

Lukšić je, takođe, kazao da prošla i dosadašnji dio ove godine pokazuju da nije bilo drastičnog negativnog efekta kada je u pitanju ekonomska saradnja sa Rusijom.

„Bojazan koja se iskazivala u prethodnom periodu srećom se nije desila“, kazao je Lukšić, dodajući da podatke tog tipa o Americi nema.

Govoreći o problemu iseljavanja građana sa sjevera, Lukšić je kazao da je potrebno podsjetiti na propise koje reguliše odnose Crne Gore i Njemačke.

On je ukazao da je Njemačka tokom prošle godine primila oko 935 zahtijeva za azil od čega, kako je dodao, nijedan nije odobren.

„Apelujem na građane da se ne izlažu trošku odlaska u tu državu i time dodatno pogoršaju svoju ekonomsko socijalnu situaciju. U najmanjem mogućem procentu je vjerovatnoća da će neko od njih dobiti priliku da ostane da živi tamo“, poručio je Lukšić.

Tatjana Debeljević, TVCG