Beta

"ŠARENA REVOLUCIJA"

I Zaev se priključio bacanju boje

Lider najveće opozicione stranke u Makedoniji SDSM Zoran Zaev priključio se večeras učesnicima "Šarene revolucije" u bacanju boje na zgrade državnih institucija u Skoplju.

"Ovo je kao performans svih nas huligana i huliganski čin je solidarnosti sa svim drugarima i drugarkama koji su pod mačem nepravde i represijje ove vlasti”, rekao je Zaev nakon što je bacio balone sa bojom na zgradu Ministarstva pravde.

Tu zgradu su za Zaevim gađali i drugi članovi rukovodstva SDSM, kao i lider partnerske stranke PEI, biznismen Fijat Canovski.

Funcioneri opozicije solidarisali su se sa učesnicima "Šarene revolucije" (čelnicima Helsinškog odbora) koji su novčano kažnjeni zbog bacanja boje na državne zgrade i sa demonstrantima koji su kažnjeni uslovnim kaznama zatvora.

Kako je istakao Zaev, svaki naredni korak zastrašivanja vlasti znači samo novo ohrabrivanje građana.

“Ne mogu da nas kazne sve. Ne mogu da nas zaplaše. Svaki njihov korak ka zaplašivanju samo znači ohrabrivanje građana koji vole Makedoniju da je vrate u svoje ruke. Ulazimo u finale i bježanja nema”, rekao je lider opozicije.

Prema riječima Zaeva, u Makedoniji zakon mora da važi za sve i svako mora da odgovara za svoja djela.

"Ovo konačno mora da se završi", istakao je Zaev.

Demonstranti su vešeras ponovo bojom gađali i Sobranje Makedonije, a položili su i cvijeće povodom Dana mladosti i, ali i potpisivali peticiju "Prijavljujem se, i ja sam huligan".

Makedonski građani nezadovoljni desetogodišnjom vladavinom VMRO DPMNE Nikole Gruevskog svakodnevno protestuju ulicama Skoplja i gradova u unutrašnjosti.

Povod za početak građanskih protesta 12. aprila bila je odluka predsjednika Makedonije Đorđa Ivanova da abolira političare protiv kojih Specijalno tužilaštvo vodi krivičnu istragu zbog afere prisluškivanja razgovora. Među njima je najviše članova rukovodstva vladajuće VMRO DPMNE, kao i njen lider Nikola Gruevski.

Demonstranti u organizaciji građanskog pokreta "Protestujem" traže ostavku predsjednika i vlade, i da se umjesto nje formira ekspertska vlada koja će pripremiti fer i kredibilne izbore. Jedan od zahtjeva je i da nevladine organizacije budu uključene u pregovore o političkom rješavanju krize.

Politička kriza u Makedoniji, koja traje skoro dvije godine, dodatno je zaoštrena odlukom vladajuće koalicije u makedonskom parlamentu da raspiše izbore za 5. jun uprkos protivljenju opozicije, kao i odlukom predsjednika Ivanova da abolira političare povezane s aferom prisluškivanih razgovora.

Kriza je počela kada opozicioni SDSM nije priznao rezultate parlamentarnih izbora zbog čega je odbio da uđe u parlament, optužujući vladajuću VMRO DPMNE da je lažirala izbore.

U junu prošle godine su četiri najveće stranke, VMRO DPMNE Nikole Gruevskog, SDSM Zorana Zaeva, DUI Alija Ahmetija i DPA Menduha Tačija, uz posredovanje SAD i EU, postigle Dogovor iz Pržina, kojim je trebalo da se riješi kriza, ali je sprovođenje tog dogovora sada u zastoju, uz međusobna optuživanja suprotstavljenih strana.