POTVRDA HRVATSKE

Delo: Širenje EU nije zaboravljeni projekat

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju potvrđuje da proširenje nije zaboravljeni projekat i da EU "barem na tom području" funkcioniše, pa se Unija uprkos sopstvenoj krizi i sumnjama još uvijek čini privlačnim ciljem za ostale države zapadnog Balkana, piše današnje ljubljansko "Delo" u prilozima i komentarima vezanim na ulazak Hrvatske u EU, perspektivama za države u hrvatskom susjedstvu, te krizu s kojom se EU suočava.

Vodeći slovenski dnevnik navodi da je, s pridruživanjem Hrvatske, Brisel pokazao da proširenje EU na prostor zapadnog Balkana nije zaboravljeno, te da je članstvo Hrvatske na neki način "dio njegove političke agende za normalizaciju cijele regije.

"Pridruživanjem Hrvatske EU je potvrdila da proširenje na Balkan nije zaboravljeni projekat, ali je nesigurno kad bi Hrvatsku mogla slijediti neka druga država u regiji", navodi "Delo".

List dodaje da politički, ekonomski i socijalni stresovi obilježavaju današnju EU i imaju posljedice i u državama koje žele članstvo, zbog čega sumnje oko daljeg proširenja postoje i u EU i u tim državama.

Balkan još vjeruje u evropsku ideju

No, "Balkan još uvijek vjeruje u evropsku ideju" jer su zemlje na tom području svjesne da je bolje biti u EU nego izvan nje i da nemaju prave alternative, navodi list.

"Delo" piše da je proširenje EU na Hrvatsku proteklo daleko od euforične atmosfere kad se Uniji 2004. pridružilo 10 većinom istočnoevropskih država, kad je EU velikim proširenjem potvrdila svoju vitalnost i dobila svježu krv, a njeno se tržište proširilo na prostor od skoro pola milijarde stanovnika.

Uprkos svemu, navodi "Delo" u komentaru, uključivanje Hrvatske u vrijeme najdublje krize EU znači da evropska politika funkcioniše barem kad je riječ o proširenju. Uključivanje Hrvatske u EU imaće velike političke, ekonomske i socijalne posljedice za cijelu regiju.

Crna Gora u predvorju EU

Kriza EU podijelila je samu Uniju na centar i periferiju, na članice prve i druge klase, dok je prostor zapadnog Balkana periferija periferije, navodi "Delo", procjenjujući ekonomsko i socijalno stanje u državama u regiji, te njihov različit status u približavanju EU.

"Crna Gora i Srbija su u predvorju, BiH i Makedonija zaostaju, pet članica EU-a još nije priznalo Kosovo. No, Balkan održava svoje evropske snove i vjeruje u evropsku ideju iako sa strahom posmatra radikalni preobražaj Evrope", navodi "Delo".

Zemlje u regiji, navodi list, "sa strahom" prate posljedice evropske krize koje su se pokazale u Grčkoj i koje su vidljive i u drugim zemljama članicama.

"Kriza je promijenila odnose EU sa državama koje nijesu članice i to djeluje u oba pravca. EU je nakon 1989. godine transformisala širok geopolitički pojas od Baltika do Crnog mora, izvozeći demokratiju i vladavinu prava, bila je lijek i za balkansku patologiju. No, sada EU izvozi sopstvenu nestabilnost. Ne samo da je muče ekonomska nemoć i slabljenje demokratije nego je i u globalnim odnosima postala manje relevantna i gubi utakmicu. Ostaje po znakom pitanja kolika je još njena sposobnost da djeluje na preobražaj država, koliko je ostalo od njene nekadašnje meke moći", navodi se u zaključku komentara "Dela".