TREĆI ENTITET

Hrvati hoće dio Bosne

Oštre polemike o ideji za formiranje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. Stranke u hrvatskom Saboru za drugačiju „političku arhitekturu“ susjedne države.

U rijetko čemu su se poslanici hrvatskog parlamenta u posljednje vrijeme tako zajednički složili kao u traženju trećeg entiteta za Hrvate u BiH.

I HDSSB, oni sa krajnje desnice, koje vodi optuženi za ratne zložene Branimir Glavaš iz mostarskog zatvora, i ona krajnje lijeva opcija u Saboru, laburisti, tvrde da je sada trenutak da se Hrvatska založi za treći entitet, smatrajući da su Hrvati u susjednoj im BiH zanemareni i da se ne osjećaju kao konstitutivni narod.

"Hrvatska sada treba da iskoristi članstvo u EU kako bi obezbijedila da se status Hrvata izjednači sa ostalim narodima u BiH, kao i da Hrvati mogu sada da vrate u Republiku Srpsku", smatra Frano Matušić iz HDZ-a, dok bivši šef diplomatije iz redova te stranke Gordan Jandroković tvrdi da je BiH država tri naroda i da jedino tako može da opstane.

Nedavni odlazak Zorana Milanovića u Mostar, u jeku demonstracija u BiH, tumači se kao povratak interesa u Hrvatskoj za sudbinu Hrvata u susjednoj državi.

Milanovića je u tome podržao i ljuti politički protivnik Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, a jedini koji je digao glas protiv sve otvorenijih traženja trećeg entiteta je Nedžad Hodžić, poslanik bošnjačke manjine u Hrvatskom saboru. Po njemu, takva rasprava vodi crtanju novih karata i granica, što se u nedavnoj prošlosti pokazalo kobnim.

Za Hodžića je u BiH sve regulisano Dejtonskim sporazumom, pa nema potrebe ni u Saboru pokretati raspravu o novoj političkoj arhitekturi.

Takav stav otvoreno se ne sviđa predsjedniku Sabora, Josipu Leki iz SDP-a, koji očito izražava stav stranke na vlasti da je rasprava o položaju Hrvata dobrodošla i da se ne radi o uplitanju u stanje susjedne zemlje.

Ideja o trećem entitetu nije nova, javljala se i devedesetih godina prošlog vijeka. Prije nego što je postala šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić je predlagala pet entiteta u BiH, a nedavno nije odbila mogućnost stvaranje trećeg entiteta.

Ideja i stavovi o potrebi formiranja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, prisutni su na političkoj sceni od „Dejtona“ do danas. Međutim, hrvatske parije u BiH nikada nijesu u parlamentarnu proceduru uputile zahtjev za promjenom Ustava radi uvođenja trećeg entiteta.

I dok traju oštre polemike između hrvatskih i bošnjačkih političara o ovom predlogu, u kojem Hrvati vide spas i bijeg iz „bošnjačke majorizacije“ u Federaciji BiH, vodeće partije iz Sarajeva poručuju da nikada neće pristati na treći entitet. Bijesni i zbog toga što je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao kandidat SDP, bošnjačkim glasovima izabran za člana Predsjedništva BiH. Tvrde da je neprihvatljiv sistem u kojem bošnjačka većina bira hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu.

I zvanični stav Brisela i Vašingtona je da od trećeg entiteta nema ništa, jer je riječ o nerealnom političkom zahtjevu, koji traži prekrajanje entitetskih granica i ustavnog uređenja zemlje. Lider SNSD Milorad Dodik, čija partija ima veoma dobru saradnju sa hrvatskim HDZ BiH, više puta je ponovio da Hrvatima treba dati treći entitet, dok predsjednik SDS Mladen Bosić, kaže, za „Novosti“, da je „opasna politička trgovina SNSD i HDZ BiH i zagovaranje trećeg entiteta“.

"To bi značilo formiranje nove međunarodne konferencije, takozvanog Dejtona dva, na kojem bi se raspakovao dejtonski ustav, što bi moglo biti opasno po interese Srpske", upozorio je Bosić.