- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Region
24. 03. 2013.
13:04 >> 13:03
1
GODIŠNJICA
Četrnaest godina od NATO bombardovanja
Četrnaest godina je od napada NATO na tadašnju Saveznu republiku Jugoslaviju.
Napadi na SRJ su počeli 24. marta 1999. a poslednji napad dogodio se 10. juna, nedaleko od Kosovske Kamenice.
Tada je tokom 79 dana ubijeno najmanje 2,5 hiljada osoba a ranjeno je i povrijeđeno više od 12,5 hiljada.
Polaganjem cvijeća i vijenaca i odavanjem pošte žrtvama danas će u Srbiji biti obilježena godišnjica.
Tokom bombardovanja je poginulo, ili nestalo, 1.008 pripadnika vojske i policije, od čega je 659 pripadnika vojske, a 349 pripadnika policije. Teže i lakše ranjeno oko šest hiljada civila, među njima 2,7 hiljada djece.
Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO u ljudstvu i tehnici nikada nisu objelodanjeni.
Odluka o napadu na SRJ donijeta je, prvi put u novijoj istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga američkom generalu Vesliju Klarku izdao generalni sekretar NATO-a, Havijer Solana.
SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspijeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu Kosova.
Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage UN nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19 sati i 45 minuta započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.
Devetnaest zemalja alijanse, počele su bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim operaterima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.
NATO je lansirao 1,3 hiljade krstarećih raketa, izručio 37 hiljada kasetnih bombi od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina, i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.
Posle više grubih diplomatskih akcija potpisan je Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu 9. juna 1999. ali su poslednji projektili na Srbiju pali 10. juna, nedaleko od Kosovske Kamenice, što znači da je bombardovanje trajalo 79 dana.
Generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao je naredbu o prekidu bombardovanja, pošto je započelo povlačenje snaga SRJ i Srbije sa Kosova i Metohije.
Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u pokrajinu je upućeno 37,2 hiljade vojnika Kfora iz 36 zemalja, "sa zadatkom da čuvaju mir i bezbjednost".
(MINA)
Коментари1
Остави коментар