[ Beta ]

U RUMUNIJI

NATO sjutra aktivira protivraketni štit

Američki protivraketni štit u Evropi biće aktiviran sjutra, gotovo deceniju nakon što je Vašington predložio NATO-u zaštitu od iranskih raketa.

Protivraketni štit biće aktiviran uprkos tome što Rusi upozoravaju da se radi o prijetnji miru u središnjoj Evropi.

U jeku napetosti između Rusije i Zapada, američki i zvaničnici NATO-a u udaljenoj vazduhoplovnoj bazi Deveselu u Rumuniji proglasiće protivraketni štit operativnim.

Događa se to nakon godina planiranja, milijardi utrošenih dolara i neuspjelog uvjeravanja Rusa da se štit neće koristiti protiv Moskve. Sve ključne komponente, uključujući i rakete, bile su postavljene u rumunskoj bazi u decembru 2015. ali još nijesu bile u potpunosti integrisane u sistem NATO-a za odbranu od balističkih raketa.

"Sada imamo moć da zaštitimo NATO u Evropi", rekao je Robert Bel, izaslanik američkog ministra odbrane Eša Kartera u NATO-u. 

"Iranci postaju sve jači i moramo razmišljati unaprijed. To nije usmjereno prema Rusiji", rekao je novinarima, dodajući kako će sistem uskoro biti stavljen pod kontrolu NATO-a. 

SAD će u petak u Poljskoj početi izgradnju drugog takvog položaja koji bi trebalo da bude gotov do 2018. i koji će NATO-u, uz radare i brodove na Sredozemlju, dati trajni i neprekidni štit. 

Rusija s nezadovoljstvom gleda na takvu demonstraciju snaga svog hladnoratovskog rivala u nekad komunističkoj istočnoj Evropi u kojoj je ranije bila uticajna. Moskva smatra kako NATO pokušava da ih okruži blizu strateški važnog Crnog mora, sjedištu ruske flote u kojem Savez planira da pojača patrole. 

Štit se aktivira u vrijeme dok NATO jača svoje snage u Poljskoj i na Baltiku, poučen iskustvom ruske aneksije Krima iz 2014, čemu Rusija odgovara jačanjem svojih zapadnih i južnih bokova s tri nove divizije. 

Uprkos američkim uvjeravanjima, Kremlj smatra kako je pravi cilj protivraketnog štita neutralisanje nuklearnog arsenala Moskve dovoljno dugo u slučaju međusobnog rata u kojem bi SAD prve izvele napad. 

Štit se oslanja na radare koji registruju lansiranje raketa u svemir. Senzori zatim mjere putanju rakete, a protivraketni projektili presreću i uništavaju cilj u svemiru, prije nego što se vrati u Zemljinu atmosferu, što se može učiniti s brodova i iz kopnenih baza.