- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
29. 01. 2018.
14:19 >> 13:46
1
RAZARANJE HRAMA
Sirija: Uništena svjetska baština
Razrušeno svetilište u Ain Dari je izuzetna svjetska baština, kaže za Portal RTCG dr Olga Pelcer Vujačić, viši istraživač sa Istorijskog instituta UCG. Ona navodi da izvještaji pokazuju da je do sada 60% sličnih lokaliteta uništeno bombardovanjima i drugim vojnim akcijama.
Slučajni nalaz kolosalnog bazaltnog lava 1955. godine doveo je do otkrića svetilišta u Ain Dari, karakterističnom po rijetkom crnom bazaltnom kamenju. Lokalitet se prostire na oko 50 hektara površine i istraživan je tokom nekoliko arheoloških misija od 1960. do 80-tih godina prošlog vijeka.
Kako je za Portal RTCG objasnila dr Olga Pelcer Vujačić, viši istraživač sa Istorijskog instituta UCG, svetilište je građeno u nekoliko faza i sastoji se od dvorišta i samog hrama. Poznato je po izuzetnim skulpturama lavova i sfingi, kao i ogromnim „otiscima stopala“ bogova na ulazu u sam hram.
“U tome i jeste veliki značaj ovog lokaliteta, amalgam dvije različite tradicije: hetitske skulpturalne dekoracije postavljene u standardnom sirijsko-palestinskom hramu.” kaže Pelcer Vujačić.
“U unutrašnjosti hrama je vjerovatno stajala statua božanstva, ali se i dalje ne zna kom božanstvu je pripadalo svetilište. Određeni reljefi ukazuju na boginju Ištar, možda na boginju Astarte ili Ba'al Hadada. Po izgledu, hram je bliži opisu Solomonovog hrama u Jerusalimu (Knjiga o carevima), nego starohetitskim svetilištima u prestonici Hatuši” objašnjava naučnica sa crnogorskog Univerziteta.
Tokom devedesetih godina, svetilište je izvanredno restaurirano i konzervirano, podignut je i muzej. U pitanju je izuzetno značajan lokalitet, upravo zbog pretpostavljene sličnosti sa Solomonovim hramom, jer je stariji od njega. Ti hramovi pripadaju široj kulturnoj tradiciji koja je u tom periodu dominirala ovim prostorom.
“Danas, na žalost, možemo primijetiti da stanovništvo tog područja ne doživljava te lokalitete kao svoje kulturno nasleđe, iako se radi o izuzetnoj svetskoj baštini” kaže Pelcer Vujačić, navodeći da je po izveštajima oko 60% svetilišta uništeno vojnim akcijama i bombardovanjem. Arheolozi se nadaju da će biti moguće rekonstruisati bar dio kompleksa.
Коментари1
Остави коментар