[ Beta, Objavila: R.P. ]

JAČANJE DESNICE?

U Švedskoj sjutra parlamantarni izbori

Gradjani Švedske glasaće u nedjelju na parlamentarnim izborima, prvim od ulaska rekordnog broja migranata u tu zemlju, na kojima bi populistička antimigrantska stranka mogla da postane važan činilac u političkom životu zemlje.

Švedska, višedecenijski simbolsocijaldemokratije i države blagostanje, do sada je odolijevala talasu populizma koji je zapljusnuo Evropu, ali razlog možda leži i u tome što su posljednji izbori održani prije izbijanja migarntske krize u EU.

Najveća skandinavska zemlja s 10 miliona stanovnika i razgranatim sistemom socijalne zaštite, decenijama je primala migrante i izbjeglice bez ograničenja, a mnogi Švedjani su slavili te vrijednosti kao ključnu tačku svog nacionalnog identiteta, navodi Asošiejted pres.

Stvari su se donekle promijenile kada je samo u 2015. godini u zemlju ušlo 163 hiljade migranata, najviše po glavi stanovnika u Evropi.

Vlada lijevog centra premijera Stefana Levena bila je prinuđena da uvede znatno strožu politiku prema traženju azila pošto nije mogla da izađe na kraj sa masovnim prilivom migranata. Granične kontrole su pooštrene, a kod mnogih Šveđana porastao je osjećaj nesigurnosti uslijed izvještaja o silovanjima, paljenju automobila i nasilju bandi u migrantskim naseljima.

Iako su granice sada u najvećoj mjeri zatvorene, očekuje se da će suprotstavljanje ranijoj politici otvorenih vrata doprinijeti istorijskom skoku Švedskih demokrata, antimigrantske stranke koja je nekada bila na neonacističkim pozicijama.

Ključna tema na izborima je imigracija, a značajne su i zdravstvena zaštita, prosvjeta i klimatske promjene, iako se i one ponekad posmatraju kroz prizmu migracije. Gradjani se žale da su povećana čekanja na klinikama i bolnicama, a neki od njih za to krive pridošlice.

I pitanje abortusa postalo je važna tema u kampanji pošto su Švedske demokratske predložile smanjivanje zakonske granice za prekid trudnoće sa 18 na 12 nedelja od začeća, čime su podstakle strahovanja o umanjivanju prava žena, navodi AP.

Glavni rivali na izborima su vladajuće socijaldemokrate, koje čitav vijek dominiraju političkom scenom Švedske i zaslužne su za izgradnju države blagostanja. Na njihovom čelu je premijer manjinske vlade Stefan Leven (61) u kojoj su i Zeleni.

Socijaldemokrate su nekada na izborima lako dobijale 40 odsto glasova, ali ankete sada pokazuju da imaju podršku od oko 25 odsto. Ako se te prognoze obistine, biće to njihov najlošiji rezultat do sada.

Njihov glavni rival je stranka desnog centra Umjereni, predvođena Ulfom Kristersonom (54). Ona je dugo bila druga po jačini švedska partija, a prethodne četiri godine bila je najveća od četiri članice opozicione koalicije Savez. Ostale članice Saveza - Stranka centra, Liberali i Hrišćanske demokrate, takođe će samostalno učestvovati na izborima.

Od slabljenja dvije tradicionalno najveće partije mogao bi da profitira lider Švedskih demokrata Džikmi Akeson (39) koji je, vodeći stranku od 2005. godine, doprinio njenoj reformi i napuštanju krajnje desnih, rasističkih pozicija.

Akeson je u stranci uveo politiku nulte tolerancije prema javnom izražavanju rasizma i ksenofobije, a neki članovi su i izbačeni iz partije zbog iznošenja nacističkih stavova. Oni su krajem prošle godine osnovali krajnje desnu Alternativu za Švedsku.

Ankete pokazuju da bi Švedske demokrate, koje traže ukidanje prava na azil i izlazak zemlje iz EU, mogle da osvoje i 20 odsto glasova.

Na izborima na kojima će oko 7,5 miliona Švedjana birati svih 349 poslanika na period od četiri godine, učestvovaće i Zeleni i Lijeva partija.

Da bi lista ušla u parlament, mora da osvoji najmanje četiri odsto glasova izašlih birača.

Šanse da jedna stranka osvoji većinu od 175 poslaničkih mjesta gotovo da ne postoje, a za formiranje vlade možda će biti potrebne nedjelje ili mjeseci pregovora o koaliciji.