[ Index.hr, Objavila: R.P. ]

VLAST U KAPITOLU

Koja je razlika između Kongresa i Senata?

U SAD-u su juče održani izbori za članove Kongresa, a održavaju se na pola mandata predsjednika SAD-a. Kongres SAD-a je zakonodavno tijelo. Sastoji se od dva doma: Predstavničkog doma i Senata.

Republikanci su, kao što se i očekivalo, izgubili većinu u Predstavničkom domu, ali su zadržali, pa čak i povećali prevlast u Senatu.

Procjene su da će u Predstavničkom domu demokrate imati 229 mjesta, a republikanci 206.

Podjela vlasti

Senat je zapravo dio Kongresa i predstavlja njegov gornji dom, dok Predstavnički dom predstavlja donji. Zakonodavna vlast SAD-a dijeli se između njih. Članovi Senata su senatori, a Predstavničkog doma predstavnici. Članovi Predstavničkog doma zovu se još i kongresmeni i upravo to zbunjuje mnoge. Naime, članovi jednog tijela Kongresa nazivaju se kongresmenima dok su drugi senatori. Ime senat i senatori potiče  iz antičkog Rima. Za članove Predstavničkog doma nije postojao jasan termin, pa su se sa vremenom počeli nazivati kongresmenima.

Dakle, i senatori i predstavnici su članovi Kongresa, samo što pripadaju drugom tijelu.

Još jednostavnije rečeno, i Senat i Predstavnički dom dio su Kongresa, ali njihova ovlašćenja su različita. Državnom potrošnjom upravlja Predstavnički dom. On takođe ima moć da opozove predsjednika, a to bi se moglo pokazati vrlo važnim u budućnosti. Sad kad Predstavničkim domom vladaju demokrate, mogao bi početi proces opoziva Donalda Trumpa, o čemu se već mjesecima priča.

Sa druge strane, Senat je taj koji imenuje izvršnu i sudsku vlast i ratifikuje zakone prije no što stupe na snagu.

Predstavnički dom ima 435 članova od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dvije godine. Predstavnička mjesta su podijeljena između država prema broju stanovnika pa su tu i velike razlike. Tako na primjer, Kalifornija ima 54 predstavnika, a Vajoming jednog.

Nasuprot tome, senatori se biraju na mandat od šest godina. Svaka država SAD-a ima dva senatora. Ono što je važno je da ni jedan zakon ne postaje legalan, ako se ne donese većinskim glasovima Predstavničkog doma i Senata, a zadnju riječ ima predsjednik Sjedinjenih Država.

Ako predsjednik odbije da potpiše neki zakon, koji je dobio većinu u Senatu i Predstavničkom domu, oni zakon mogu da usvoje i mimo predsjednika SAD-a. Ali im za to treba dvotrećinska većina u oba doma Kongresa.