A.B. [ N1 ]

GLASAĆE SE I NA KRIMU

Izbori u Rusiji sljedećeg mjeseca, Putin u trci za peti mandat

Predsjednički izbori u Rusiji biće održani 17. marta, a po svoj prilici, pobjednik će ponovo biti Vladimir Putin, koji je u trci za peti mandat šefa države, piše Demostat.

Pravo da se kandiduje dobio je nakon usvajanja amandmana na Ustav, prenosi Demostat.

Pored opštepoznate činjenice da su lideri opozicionih partija ili u zatvoru, poput Alekseja Navaljnog, ili su utočište pronašli u inostranstvu, ono što baca veliku sjenku na glasanje jeste podatak da Ruska Federacija od 2014. godine održava nelegalne refenredume i izbore na privremeno okupiranim teritorijama – na Krimu, u Sevastopolju, djelovima Donjecke i Luganske oblasti Ukrajine, a od 2022. godine – na teritoriji Hersonske i Zaporoške oblasti Ukrajine.

Izlazak na birališta u navedenim oblastima ne može se smatrati ni legitimnim ni legalnim.

Održavanje izbora za Ukrajinsku nacionalnu izbornu komisiju u Ruskoj Federaciji je u suprotnosti sa normama međunarodnog prava i Ustavom Ukrajine, dok je zaključak izbora poslanika u Državnu dumu Ruske Federacije, pokazao da međunarodno zajednica snažno osuđuje nezakonite postupke Rusije.

Pojedini Putinovi kritičari na Zapadu ocjenjuju da njegove “diktatorske ambicije” predstavljaju prijetnju svjetskoj demokratiji. U tom kontekstu tvrdi se, da proširenje Putinove moći predstavlja presedan za druge diktatore koji mogu nekažnjeno da krše međunarodno pravo, zbog čega bi građani Rusije trebalo da bojkotuju izbore.

Postoje i tvrdnje da ruske okupacione vlasti primoravaju građane Ukrajine, stanovnike privremeno okupiranih teritorija, da učestvuju na ruskim izborima. Kao sredstva za to, koriste se ucjene, zastrašivanja, prisilno izdavanje pasoša i zamjena ukrajinskih identifikacionih dokumenata ruskim.

Kako se zaključuje, međunarodna zajednica ne bi trebalo da prizna rezultate tako organizovanog glasanja, niti bi EU trebalo da šalje posmatrače na izbore za predsjednika Rusije na okupiranim teritorijama, budući da se tu ne može govoriti o demokratiji.

Veruje se da će Putin maltene odmah posle nove inauguracije pokrenuti novi talas mobilizacije Rusa. U diplomatskim kuloarima se može čuti da će opšta mobilizacija za nastavak ruske agresije u Ukrajini biti raspisana poslije izbora.

Kritičari aktuelnog režima u Moskvi prognoziraju i da će, imajući u vidu dosadašnje prakse, ruske vlasti sakriti detalje elektronskog glasanja, odnosno “još jednom će biti falsifikovani izborni rezultati”.

U prilog takvoj tezi navodi se, da “vlasti u potpunosti kontrolišu proces glasanja i mogu da izvuku bilo koji broj”.

Kremlj želi što veću izlaznost na izborima. Kako se procjenjuje, Putin očekuje da će glasati preko 70 odsto Rusa, i da će osvojiti više od 75 odsto glasova.

Da bi se takvi ciljevi ostvarili, ništa se ne prepušta slučaju – vlasti imaju punu kontrolu nad sistemom predlaganja kandidata za predsjedničke izbore, a u CIK-u, za sada, nije registrovan nijedan “nesistemski” opozicionar.

Zbog toga Putinovi kritičari ocjenjuju da je riječ o “izborima bez izbora”, odnosno da su “izbori imitacija volje građana”.