- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
- Jubilej
Turizam
04. 10. 2015.
09:24 >> 09:15
1
STRATEGIJA
Do 2020. godine 13% hotela sa pet zvjezdica
U Crnoj Gori sedam hotela ima pet zvjezdica, što je 1,81 odsto, dok bi 2020. godine trebalo da ih bude 13 odsto. Generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standard, Olivera Brajović, za Pobjedu je kazala da bi 2020. godine, kako je predviđeno Strategijom održivog razvoja turizma, trebalo da bude i 38 odsto hotela sa četiri zvjezdice.
U ovom momentu, kako je navela, u Crnoj Gori postoji 386 ugostiteljskih objekata koji raspolažu smještajnim kapacitetom od 39,82 hiljade ležajeva.
"Od tog broja, sedam je hotela sa pet zvjezdica, odnosno 1,81 odsto i to hotel Splendid, Aman Sveti Stefan, mali hoteli Vila Miločer i Vila Montenegro, hotel Regent Porto Montenegro, boutique hotel Ziya u Podgorici i mali hotel Forza Mare u Kotoru, koji raspolažu sa ukupno 977 ležajeva", rekla je Brajović.
Kako je navela, u ukupnom broju 117 je hotela sa četiri zvjezdice koji raspolažu sa 13,89 hiljada ležaja ili 30,31 odsto, od čega ih je najviše u Budvi i to 34, potom slijede Podgorica sa 19 hotela, Kotor sa 14, Herceg Novi sa deset, Bar i Ulcinj sa po sedam, Tivat sa šest, Žabljak i Nikšić sa po četiri hotela.
Po Strategiji bi do 2020. godine bilo potrebno izgraditi 50 hotela sa pet zvjezdica i 26 hotela sa četiri zvjezdice što bi po procjeni Ministarstva turizma i održivog razvoja bilo dovoljno za uspješnu turističku destinaciju.
"Kada je riječ o hotelima sa tri zvjezdice, u ukupnoj strukturi hotela ih je 37,05 odsto, a bilo je planirano blizu 38 odsto. Iako je u ovim kategorijama skoro dostignut Strategijom definisani nivo, postoji prostora za proširivanje i unaprijeđenje kvaliteta ponude, što je jedan od preduslova za produženje turističke sezone", kazala je Brajović.
Ona je ocijenila da uspjeh jedne destinacije ne zavisi samo od broja smještajnih kapaciteta, već i od njihovog kvaliteta.
"Vjerujemo da je zadatak svih nas kontinuirano unaprijeđenje i održavanje kvaliteta, jer samo na taj način jedna destinacija može biti prepoznata kao kvalitetna i uspješna turistička destinacija", tvrdi Brajović.
Ona je dodala da je važećom planskom dokumentacijom definisan veliki broj lokacija u turističkim mjestima i gradskim centrima za izgradnju hotela visoke kategorije, a čak 130 lokacija se nalazi u obalnom području.
Osim za lokacije u primorskim opštinama, kako je objasnila, postoji rastuće interesovanje investitora i za gradnju hotela u centralnom i naročito sjevernom dijelu države.
"Intenzivno smo radili na analizi najbolje prakse i iskustava zemalja koje imaju povoljni investicioni i poslovni ambijent za razvoj turizma. To je rezultiralo Informacijom o analizi uticaja mjera podsticaja i poreskih olakšica u turizmu na javne finansije i ekonomiju Crne Gore u srednjem roku, koju je usvojila Vlada u junu ove godine i kojom je predložen set fiskalnih mjera koje se odnose na podsticaje i poreske olakšice u turizmu", zaključila je Brajović.
Коментари1
Остави коментар