Peščanik

Svetlana Slapšak

"Nježne fašističke dušice"

U Bariju će 16. aprila početi suđenje profesoru u penziji Lučanu Kanfori, starom 81 godinu, jer je uvrijedio predsjednicu italijanske vlade, Đorđu Meloni, rekavši prije nekoliko godina da je u duši neonacistkinja.

Пише: Види све колумне

A 11. aprila pojavila se međunarodna peticija, uglavnom profesora i intelektualaca, ponajviše iz Francuske, u kojoj se osuđuje proces i političarka koja takve napada na sudu. Nije riječ o nečemu sasvim novom: premijerkina sestra je isto tako tužila nekog profesora zbog slične uvrede; sama premijerka je uspjela da izvuče 1.000 eura kazne od Roberta Savijana, slavnog pisca mnogih knjiga sa zajedničkom temom – organizovani kriminal u Italiji, posebno Kamora. On ju je takođe označio kao neonacistkinju, odnosno fašistkinju. Tražila je preko 72.000… Šta da radimo, kad sestre i njihova mnoga duhovna braća imaju tako nježne dušice.

U peticiji se navode mnogi primjeri u kojima je Meloni postupala u korist krajnje desnice i svoje partije, koju je i osnovala, Braća Italije, istaknuto je njeno odbijanje da se izjasni protiv fašizma i još svašta drugo. Šnur nosi njen zahtjev da se Titu posmrtno oduzmu svi italijanski ordeni. Nije u peticiji. Kanforina izjava da je to "u duši" Đorđe Meloni je naivna: riječ je o maloj vjernoj vojakinji. Braća Italije nasljednici su onoga što Italijani nazivaju "nacifašizam" – konkretnog istorijskog prostora i vremena poslije kapitulacije Italije 1943, uglavnom na Sjeveru, gdje su najverniji fašisti napravili kvislinšku državu Socijalna Republika Italija i sprovodili sa nacistima strašan teror.

Lučano Kanfora jedan je od najistaknutijih italijanskih intelektualaca, mediteranskog tipa, rekla bih: kao i francuski, španski, portugalski i grčki intelektualci, pisao je o dnevnoj politici, ideologiji, filozofiji, moralu modernog doba, godinama je imao kolumnu u Korijere dela sera, angažovao se, kandidovao se za evropskog poslanika. Među takvima je još nekoliko stručnjaka za antički svijet – najveća istorijska perspektiva koja se u politici može imati. Spomenimo još Žan-Pjer Vernana, klasičara, koji je u ratu bio komandant alpinaca-makija, dobio najviši francuski orden Prijatelj slobode, a docnije bio učesnik mnogih društvenih akcija, posebno protiv francuskog kolonijalizma u alžirskom ratu. Još izrazitiji bio je Pjer Vidal Nake, koji je u detalje istražio slučajeve torture u alžirskom ratu. Bili su moji učitelji i gajim za njih duboka osjećanja, prije svega zahvalnosti, jer su se javno založili za mene kada su me iz Instituta za književnost, uz strasno zauzimanje Hatidže Krnjević i Predraga Palavestre, hteli strpati u zatvor, i četiri godine docnije, kad su pismom slovenačkoj vladi izdejstvovali da preko noći dobijem dvojno državljanstvo…

Lučano Kanfora je izvjesno jedan od najpoznatijih intelektualaca Italije, komunista, i istovremeno prvi svjetski autoritet za antičke biblioteke i kulturu pismenosti. Njegova knjiga o aleksandrijskoj biblioteci osnovno je štivo za te teme. Prije dvadeset godina napisao je knjigu Demokratija. Istorija jedne ideologije, izvjesno najizazovniju istoriju demokratije, koja nam otkriva koliko nemamo pojma o značenju riječi i o konceptu koji zloupotrebljavamo… Ove godine izdao je knjigu Fašizam nikada ne umire. Pisao je o Demostenu, Tukididu, Andokidu, Ciceronu, o Gramšiju, o staljinizmu, o njemačkim intelektualcima u nacizmu… Od njegove bibliografije dobija se vrtoglavica.

Đorđa Meloni, tužiteljka, sistematski fašizira Italiju, najvidljivije u spoljnjoj politici, povezujući se sa iliberalnim evropskim blokom – Mađarskom i Poljskom. U međuvremenu se Poljska vratila proevropskoj grupi, ali se za desničarsku saradnju otvorila Slovačka. Premijerka gradi svoj lik na prećutkivanju prošlosti i izigravanju neke čudne osjetljivosti – ali ne za žrtve fašizma, već za sebe kao najveću žrtvu optužbi za fašizam. Perverzno i groteskno nijesu dovoljno moćni izrazi za to. No, srećom, takvo stvaranje slike ne može se nadgrađivati, može se nastaviti samo skidanje slojeva laži i maskiranja. I zato suđenje Lučanu Kanfori, bilo da ga premijerka dobije ili ne, može značiti samo razotkrivanje tehnika neonacizma. Kanfora nema pravo, jer nije izvjesno da premijerka može smjestiti neonacizam u dušu: nije naime dokazano njeno postojanje.

Autorka je naučnica, antropološkinja i doktor antičkih studija. 

Izvor: Peščanik